In Memoriam
Adela Leota (1933.-1993.)

Neda Ćukac

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 75-76

 

Neumitnost smrti, definitivno, nam je otrgla još jednu dragu kolegicu. Iskreno saučestvujemo u neizmjernom bolu sa njenom majkom.

Adela Leota se rodila u Sarajevu prije 60 godina u građanskoj porodici, djelimično porijeklom iz Dalmacije. Završila je Učiteljsku školu, a potom Filozofski fakultet - grupa engleski jezik i književnost. Radila je kao prosvjetni djelatnik da bi prije nekih tridesetak godina prešla na rad u Narodnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine. U toku svoga dugogodišnjeg rada u bibliotečkoj djelatnosti kolegica Adela Leota je dala svoj veliki doprinos na edukaciji bibliotečkih kadrova, u radu Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u istraživačkom radu u bibliotekarstvu.

Na edukaciji bibliotečkih kadrova bila je angažirana od 1964. godine pa sve do momenta svoga odlaska u mirovinu, odnosno do izbijanja rata. Na brojnim seminarima, savjetovanjima, i drugim stručnim skupovima u organizaciji Narodne i univerzitetske biblioteke BiH, drugih biblioteka i institucija, Društva bibliotekara BiH, Saveza društava bibliotekara Jugoslavije, Republičkog prosvjetno-pedagoškog zavoda, regionalnih pedagoških zavoda održala je niz predavanja ne samo iz oblasti bibliotekarstva nego i iz oblasti kulture. Izradila je Uputstvo za izradu stručnog kataloga za sve vrste biblioteka i bila koautor Uputstva za izradu i vođenje zavičajnih zbirki u narodnim bibliotekama.

Doprinos redovnom školovanju bibliotečkih radnika na srednjoškolskom nivou dala je kao član radne grupe za izradu Nastavnog plana i programa za redovno obrazovanje knjižničara u okviru srednjeg obrazovanja kao jedan od nosilaca izrade programa stručnih predmeta iz bibliotekarstva. U 1983./84. i 1984./85. bila je predavač prve generacije upisanih knjižničara u Prvoj gimnaziji u Sarajevu.

Na Katedri za uporednu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kao gost predavač, održala je ciklus predavanja iz klasifikacije bibliotečke građe i izmjenama i dopunama UDK tablica. Od 1974.- 1978. bila je član i ispitivač Ispitne komisije na stručnim bibliotekarskim ispitima koji su bili ukinuti, a uspostavljeni ponovo 1990. godine.

Nosilac izrade i realizacije Samoupravnog sporazuma o stručnim zvanjima u bibliotečkoj djelatnosti SRBiH i Pravilnika o polaganju stručnih ispita u bibliotečkoj djelatnosti kao i niza akcija o ponovnom uspostavljanju stručnih bibliotekarskih ispita bila je Adela Leota, gdje je, što se sa sigurnošću može tvrditi, dala svoj najveći doprinos, a nažalost, to je bila njena posljednja velika akcija.

I ovoga puta, kao ispitivač Ispitne komisije na stručnim bibliotekarskim ispitima, doprinijela je mnogo da kvalitet ispita bude na visokom profesionalnom nivou i da okupi znatan broj kandidata iz cijele BiH.

Po dolasku u Narodnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine radila je kao referent za knjigu engleskog govornog područja pri Komisiji za nabavku NUB BiH na popunjavanju i formiranju fondova Biblioteke iz oblasti engleske, američke i australijske književnosti i engleskog jezika.

Radeći i prateći izmjene i dopune UDK tablica obavila je reklasifikaciju niza stručnih oblasti u Stručnom katalogu i uspostavila kartoteku stručnih rješenja na osnovu novodonesenih indeksa.

Prilikom izrade plana za izgradnju nove zgrade Biblioteke izradila je elaborat o novoj organizaciji i zaštiti bibliotečke građe što je i objavila u više glasila. Time je njen doprinos u Razvojnoj službi NUB-a bio bez premca i veoma savjesno se uklapala u timski rad koji je bio uobičajen u ovoj službi.

Kako je jedan od segmenata Razvojne službe bio i istraživački rad u bibliotekarstvu koji zahtijeva stalno i sistematsko praćenje razvoja bibliotečke djelatnosti u svijetu i kod nas, tu je kolegica Adela u punom smislu našla sebe. Kao član Komisije za univerzitetske biblioteke Društva bibliotekara BiH i Saveza društava bibliotekara Jugoslavije obavila je istraživanja o položaju i stanju univerzitetskih biblioteka i aktivno učestvovala u izradi Standarda za ove biblioteke. Komisija za klasifikaciju Društva bibliotekara BiH u periodu 1975.- 1983. čiji je predsjednik bila kolegica Leota, prvi put se bavila naučnoistraživačkim radom u teoriji klasifikacije pa je tada bosanskohercegovačka komisija izradila niz indeksa UDK za pojam - samoupravna akta.

U saradnji sa Republičkim prosvjetno-pedagoškim zavodom, nakon istraživanja o stanju školskih biblioteka u BiH, učestvovala je u donošenju Pedagoških standarda za osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje (objavljeni 1987.).

Glavni i odgovorni urednik časopisa Bibliotekarstvo bila je u periodu 1972.-1975., a član Redakcije Godišnjaka u periodu 1982.-1985.

Za svoj samoprijegorni rad Adela Leota je dobila niz društvenih priznanja, Orden rada sa srebrnim vijencem - Ukaz Predsjedništva SFRJ br. 21 od 18.03.1983., Zahvalnicu Društva bibliotekara BiH 1988. i Zahvalnicu Narodne biblioteke "Hasan Kikić" za uspješnu saradnju 1987.

1990. godine dobila je najviše zvanje u bibliotečkoj djelatnosti, zvanje bibliotečki savjetnik u kome je otišla u mirovinu.

Bibliotečkoj djelatnosti je ostavila zabilježeno bogato iskustvo u nizu naučnih i stručnih radova od kojih su najznačajniji Univerzitetske biblioteke u Engleskoj, Izuzetna biblioteka 18 stoljeća: Volterova biblioteka, Univerzalan dostup informacijama, Zaštita fondova u nacionalnoj biblioteci, Školska biblioteka u nastavnom procesu, Bibliotečki radnici Bosne i Hercegovine i zahtjevi savremenog društva, i niz drugih.

Smrću kolegice Adele Razvojna služba, Društvo bibliotekara i svi koji su je poznavali i sarađivali sa njom izgubili su osobu koja je ostavila iza sebe zapisano sve što je u toku svoga života radila da posluži mladim generacijama kao putokaz kako treba raditi i razvijati bibliotečku djelatnost.