Dr. Anto Slavko Kovačić (1935.-1993.)

Nada Miličević

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 78-79

 

Dr. Anto Slavko Kovačić, naučni saradnik Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine preminuo je 6. srpnja 1993. godine u Sarajevu od posljedica prometnog udesa.

Pokojni dr. Kovačić radio je u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine od 1980. godine na istraživanju, identificiranju i izbilježavanju bibliografskih podataka za izradu retrospektivne bibliografije Bosne i Hercegovine.

Značajan doprinos bosanskohercegovačkoj bibliografiji dao je dr. Kovačić u projektu za izradu retrospektivne bibliografije Bosne i Hercegovine koji je 1988. godine objavljen u časopisu Bibliotekarstvo pod naslovom Kompleksno istraživanje bosanskohercegovačke pisane produkcije i izrada retrospektivne bibliografije.

U projektu je ukazano na značaj retrospektivne bibliografije, sumirani su dosadašnji napori Biblioteke na tom polju, data su osnovna načela za dalji rad, ukazano je na složenost ovog posla i dat je plan i dinamika rada.

Naglasit ćemo samo nekoliko značajnih činjenica koje je dr. Kovačić istakao u navedenom projektu. Prije svega, to je ideja o "izradi maksimalno cjelovite retrospektivne bibliografije, tj. bibliografije knjiga, serijskih publikacija, bibliografije priloga u serijskim publikacijama i tamatske bibliografije o Bosni i Hercegovini, njenim institucijama, organizacijama, pokretima, narodima, istaknutim pojedincima i svemu što je relevantno za cjelovito proučavanje prošlosti i sadašnjosti Bosne i Hercegovine. Taj znanstvenoistraživački rad pratio bi rad na bibliografskom opisu publikacija prema usvojenim pravilima, a tiskanje pojedinih segmenata bi se odgodilo dok se ne utvrdi da je određeno razdoblje dovoljno ispitano i da se može sa relativnom sigurnošću obuhvatiti veći dio spadajuće građe".

"Pri odabiranju građe za (opću) retrospektivnu biliografiju treba imati u vidu, laicima često nepoznatu činjenicu, da nije govor o ocjeni i izricanju određenih sudova nego o jednostavnom bibliografskom identificiranju i registriranju jedinica koje spadaju u cjelovitost bh. retrospektivne bibliografije te prema tome ona treba da obuhvaća sve ono što se označava kao bosanskohercegovačko".

"Bosanskohercegovačka pisana riječ" - piše dr. Kovačić, "u mnogo čemu, dijeli sudbinu bosanskohercegovačkog čovjeka, koji je često tijekom povijesti morao lutati tuđinom i bivao zaboravljen u rodnoj zemlji a neprihvaćen u tuđini. Tako su i knjige bh. spisatelja tiskane diljem svijeta teško stizale u domovinu svojih autora, u tuđini malo cijenjene i zbog toga slabo čuvane i uništavane." Ovaj citat iz projekta dr. Kovačića asocira na današnji užasavajući nastavak tragične sudbine našeg čovjeka i naše kulturne baštine.

Posljednjih godina dr. Kovačić se posvetio radu na biobibliografiji. Objedinjavao je i upotpunjavao trideset godina prikupljanu građu. Rezultat tog mukotrpnog rada je njegovo najznačajnije djelo Biobibliografija franjevaca Bosne srebrene. Prilog povijesti hrvatske književnosti i kulture, objavljen u Sarajevu 1991. godine u izdanju Svjetlosti, Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i Franjevačkog provincijalata Bosne srebrene.

Biobibliografiji prethodi uvod u kojem su dati podaci o povijesti provincije Bosne srebrene, o spisateljskoj djelatnosti franjevaca Bosne srebrene, o dosadašnjem radu na izradi (bio)bibliografije franjevaca Bosne srebrene, kao i o izradi same Biobibliografije franjevaca Bosne srebrene.

U posljednjem poglavlju uvoda dat je popis razriješenih pseudonima, skraćenica i šifri koji predstavlja dragocjen doprinos radu na općoj retrospektivnoj bosanskohercegovačkoj bibliografiji. Biobibliografija sadrži biografije i bibliografije svih autora Bosne srebrene od početka njihovog djelovanja do 1990. godine (njih 222).

Osnovni tekst Biobibliografije donosi najprije poglavlje pod nazivom Spisatelji Bosne srebrene. Tu su iza imena pojedinih spisatelja dati biografski podaci iza kojih slijedi bibliografski opis njihovih djela i literatura o njihovom radu. U drugom poglavlju data je Biobibliografija skupnih i anonimnih publikacija franjevaca Bosne srebrene.

Slijedeći dio Biobibliografije donosi Bibliografiju publikacija u prijevodu ili izdanju franjevaca Bosne srebrene. Posljednje poglavlje osnovnog teksta donosi bibliografski opis Periodičnih publikacija franjevaca Bosne srebrene (ukupno 33 naslova). Kao važan instrumentarij za korisnike Biobibliografije data su kazala i to hronološko kazalo u kojem su imena spisatelja poredana hronološki da bi se istakla njihova zastupljenost u pojedinim razdobljima. Slijedi imensko kazalo u koje su uvrštena imena gotovo svih osoba pomenutih u tekstu i to u njihovom etimološkom obliku. Predmetno kazalo obuhvaća one pojmove date u tekstu koji nisu obuhvaćeni abecednim kazalom, tj. naslove koji ne predstavljaju osobna imena. Štampana djela franjevaca Bosne srebrene popisana u ovoj Biobibliografiji većinom su religioznog i obrazovnog sadržaja, zatim filozofsko-teološkog i historijskog, ali među njima postoje spisi čisto književnog karaktera. Biobibliografija o kojoj je riječ nezaobilazan je rad za svakoga ko se ubuduće bude bavio historijom Bosne i Hercegovine i njenim kulturnim naslijeđem. Posebno će znanstvenicima u njihovom radu biti dragocjene ovakve solidno urađene bibliografije koje govore o stvaralaštvu pojedinih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Dr. Kovačić je bio vezan za svoj rodni Kotor-Varoš. O toj ljubavi svjedoči njegovo monografsko djelo "Katolici u kotorvaroškom kraju", koje je publicirao 1989. godine u Sarajevu u izdanju "Svjetla riječi".

Veliki dio svojih istraživanja dr. Kovačić je podario radovima fra Antuna Kneževića, filozofa i historičara koji se borio za samobitnost bosanske države. Godine 1984. obranio je magistarski rad pod naslovom "Zajedništvo naroda Bosne i Hercegovine u spisima fra Antuna Kneževića".

Po izbijanju ratnih strahota dr. Kovačić nije pomišljao da napusti Sarajevo. Kroz grmljavinu granata, PAM-ova i snajpera dolazio je sa Mojmila, gdje je bio nastanjen, sve do Vijećnice da ispuni svoje radne obaveze. Poslije spaljivanja Vijećnice radio je u svom domu zadubljen u dalja istraživanja.

U toku rata dr. Kovačić bio je aktivan i kao član Središnjeg odbora HKD "Napredak". U tom svojstvu radio je na formiranju Napretkove biblioteke i objavio je pravila te institucije.

Smrću dr. Kovačića Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine pretrpjela je nenadoknadiv gubitak, a poslove na izradi retrospektivne bosanskohercegovačke bibliografije bit će potrebno nastaviti bez naučnika koji je tom radu dao značajan doprinos.