Izvještaj sa studijskog boravka u Državnoj biblioteci u Berlinu

Amira Kalender

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 67-68

 

Na poziv Državne biblioteke iz Berlina i uz pomoć UNESCO boravila sam na studijskom putovanju u Berlinu od 5. do 19. oktobra 1996. godine.

Prilikom boravka u Berlinu upoznala sam se sa cjelokupnom organizacijom Državne biblioteke. Posebnu pažnju poklonila sam organizaciji i funkcionisanju odjeljenja za nabavku i rad sa korisnicima.

Državna biblioteka u Berlinu spada u red velikih biblioteka sa svojih deset miliona bibliotečkih jedinica i devet stotina zaposlenih. Samo u ova dva odjeljenja (Odjeljenje za nabavku i rad sa korisnicima radi 170 ljudi). To omogućava da Biblioteka organizira veoma studiozno nabavnu politiku trošeći godišnje oko 14 miliona maraka za nabavku knjiga, periodike i drugog bibliotečkog materijala. Kako je Biblioteka specijalizirana za nabavku literature iz raznih zemalja u svijetu, intenzivno se prate izdavački katalozi i drugi izvori informacija o drugim zemljama na osnovu čega se predlažu liste za nabavku odgovarajuće literature za koju postoji interes od korisnika Državne biblioteke. Ljudi koji direktno odgovaraju za nabavnu politiku po pravilu su specijalisti određenih grana znanja. Oni iz svojih oblasti sačinjavaju spiskove literature za prinove i direktno je predlažu generalnom direktoru. Na osnovu prikupljenih prijedloga, generalni direktor prikuplja sredstva za nabavku istih. Nabavka inostrane literature (osim nekih izuzetaka) vrši se isključivo preko minhenskog knjižara. Godišnje se prinove pribavljaju u 95% slučajeva kupovinom dok ostalih 5% Biblioteka dobija razmjenom i poklonom. Samo iz istočnoevropskih zemalja godišnje se nabavi oko 10.000 monografskih jedinica. Što se tiče rada sa korisnicima i ovo odjeljenje je organizirano veoma dobro. Biblioteka ima niz specijaliziranih čitaonica (čitaonice za medicinu, hemiju, matematiku, historiju itd.) sa velikom priručnom referentnom literaturom. Čitaocima su inače na raspolaganju lisni stručni i abecedni katalozi, te podaci preko terminala i literatura koja je automatski obrađena.

Biblioteka je razvila veoma uspješnu saradnju sa mnogobrojnim bibliotekama unutar Njemačke i mnogim zemljama svijeta.

Državna biblioteka iz Berlina posuđuje veliki broj knjiga putem međubibliotečke pozajmice čitaocima iz drugih biblioteka unutar i izvan Njemačke, a pozajmicu koristi i za svoje čitaoce. Inače, u ovoj biblioteci je sve podređeno korisnicima i radno vrijeme, brza i efikasna obrada prinova, pogodnosti uzimanja knjiga van Biblioteke. Sve usluge u Biblioteci su besplatne. I ostala odjeljenja u Biblioteci su veoma dobro organizirana i ona se doima kao uhodan i skladan sistem.

Iz onoga što sam vidjela, veoma je teško prenijeti iskustva ove velike biblioteke, koja, kako sam navela, veoma uspješno djeluje u stabilnom društvenom okolišu sa bogatim knjižnim fondom, sa značajnim finansijskim sredstvima i sa velikim brojem uskostručnih kadrova koji svaki za svoju oblast prate izdavačku produkciju u Njemačkoj i u svijetu i omogućava svojim korisnicima da što prije dođu do najbolje literature iz svih oblasti znanja. U principu, mi bi smo mogli koristiti iskustvo nabavne politike samo onda ako bi osigurali dostatna materijalna sredstva pri čemu bi se morali angažirati vanjski saradnici koji bi kreirali nabavnu politiku, a oni bi se regrutirali iz reda nastavnika iz visokoškolskih institucija Akademije nauka i umjetnosti BiH, stručnjaka iz instituta, zavoda i drugih istraživačkih organizacija. Isto tako, znači da će se u potpunosti morati mijenjati praksa u nabavnoj politici koja se mahom oslanjala na obavezni primjerak sa područja bivše Jugoslavije. Sada to nije moguće pa će biti neophodno utvrditi stroge kriterije u nabavnoj politici koji će utjecati na strukturu fondova Biblioteke.

Organizacije rada sa čitaocima, se u našoj kući ne može primijeniti sve dotle dok naša biblioteka ne dobije odgovarajući prostor.

1. U toku posjeta Državnoj biblioteci rukovodilac Odjeljenja za razmjenu dr. Metz sugerisao nam je da se naša biblioteka uključi u razmjenu zvaničnih službenih informacija između država (službeni listovi, statistike, planovi za budžet, izvještaji vlade, zapisnici sa sjednica itd.). Ustvari, Vlada BiH treba da donese Zakon o razmjeni službenih informacija. U povelji ima konvencija "UNESCO i Bosna i Hercegovina" pa je potrebno da se pristupi potpisivanju iste.

2. Šef Odjeljenja za Istočnu Evropu dr. Gorner i gospođa Barbara Martin, žele da ih obavijestimo da li smo dobili mikročitač kojeg nam je obećao Holanđanin gospodin Traksel.

3. Stručnjaci Berlinske biblioteke predlažu da se najvažnija literatura, koja je nestala u požaru, kompjuterski evidentira te da se umnoži na diskete i pošalje bibliotekama u Sloveniji, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i Americi. Bilo bi potrebno imenovati koordinatora za obnovu Bosniake u navedenim zemljama u kojima se već nalaze ljudi koji nas podržavaju (u Austriji gospođa Johana Til i gospođa Tatjana Lorković u Americi).

4. Također se u Biblioteci u Berlinu zanimaju za rad Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine i pozivaju da šaljemo priloge za njihov stručni časopis "Abdos".

5. Također su nas zamolili da pošaljemo kopiju spiska radnika koji su bili na stručnom usavršavanju po bilo kojem osnovu i u bilo kojoj stranoj zemlji.