Uvodna riječ organizatora savjetovanja "Stanje i perspektive bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini"

Fahrudin Kalender

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Saopćenje sa skupa: Stanje i perspektive bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini Sarajevo 25. i 26. maj 1996.

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 43

 

Drage kolege,

Imam osobitu čast da vas u ime Društva bibliotekara i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH najtoplije pozdravim i da vam zaželim dobrodošlicu u našem gradu. Svakako smo ohrabreni kad vas u ovolikom broju vidimo na današnjem savjetovanju. Prisutni su bibliotekari ne samo iz Sarajeva, nego iz Tuzle, Mostara, Banovića, Zenice, Bihaća, Bosanskog Petrovca, Goražda i drugih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine. Prošlo je više od četiri godine kako se nismo sastali da porazgovaramo o našim problemima. Četiri godine rata ostavile su duboke tragove i na bibliotekarstvo. Iako smo bili četiri godine u totalnoj informacijskoj blokadi, ipak su do nas dopirale vijesti o stradanjima biblioteka i bibliotekara. Prije više od dvije godine, čuli smo da je ozbiljno oštećena Narodna biblioteka u Mostaru. Isto tako smo obaviješteni da je potpuno uništena Univerzitetska biblioteka u ovom gradu, te da je u značajnoj mjeri oštećeno još nekoliko biblioteka. Za sudbinu nekih biblioteka sa ove regije, kao npr. u Stocu, ne znamo ništa. Nema podataka ni o školskim i drugim bibliotekama sa ovog područja. Škrto smo obaviješteni o stradanjima biblioteka sa tuzlanske regije. Tamo je dosta gradova doživjelo teška bombardiranja, pa je moguće pretpostaviti da su i biblioteke stradale. Nemamo podatka ni o razmjerama devastiranja biblioteka u Bosanskoj krajini, u Goraždu, Maglaju, Zavidovićima, Olovu ... Sve su to krajevi koji su bili izloženi bestijalnom granatiranju gotovo pune četiri godine.

Kod nas u Sarajevu teško je stradalo više biblioteka. Kao što znate, potpuno je uništena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, zatim biblioteke Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta, te biblioteka bivših srednjih vojnih škola. Teško je oštećena i Biblioteka grada Sarajeva i njena mnogobrojna odjeljenja po gradu, dok se za sudbinu mnogih biblioteka u okolnim općinama oko Sarajeva, također, ništa ne zna.

Ne samo da su biblioteke na području Bosne i Hercegovine teško oštećene ili potpuno uništene u ovom ratu, nego je bilo i ljudskih žrtava. Samo iz Nacionalne biblioteke poginulo je četvero bibliotečkih radnika, bilo je poginulih i iz Biblioteke grada Sarajeva, dok o stradanjima naših kolega u unutrašnjosti nemamo podataka.

U svakom slučaju, ovo dvodnevno savjetovanje je prilika da se detaljnije upoznamo sa stepenom stradanja pojedinih biblioteka i ljudi koji rade u njima. Istovremeno će to biti prilika da se družimo i na taj način ublažimo traume kojima smo bili izloženi ove četiri godine.

Na kraju, još jedanput vas toplo pozdravljam i želim uspješan rad u ova dva dana.