Stanje i perspektive obnove Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Enes Kujundžić

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Saopćenje sa skupa: Perspektive obnove Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Sarajevo 16. i 17. juni 1994.

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 11-16 Bosanskohercegovački školski glasnik (Sarajevo), br. 1 (august) 1994, str. 21-24

Sažetak

 
U svome izlaganju autor daje historijsko nastajanje nacionalnih biblioteka u nekim zemljama, istaknuvši da je najstarija biblioteka u Sarajevu Gazi Husrev-begova, osnovana kada i Nacionalna biblioteka Francuske 1537.Zatim su dati podaci o osnivanju NUB BiH i njenim funkcijama, kao i Društva bibliotekara BiH, asocijacije koja je povezana sa cjelokupnim razvojem bibliotekarstva u BiH. Jedino glasilo koje je izlazilo u BiH iz bibliotečke djelatnosti bilo je glasilo Društva "Bibliotekarstvo". Predočene su aktivnosti NUB BiH na oživljavanju funkcija, posebno njene univerzitetske funkcije, rekonstrukcije Bosniake, i sl. U prilogu je data lista članaka koji govore o stradanju NUB BiH do 1995 (1).

Summary

In his composition the author presents the historical evolution of national libraries in some countries, stressing that the oldest library in Sarajevo is Gazi- Husrefbegova which was founded in 1537., the year when the National Library of France was founded as well. Then he gives data on foundation of the National and University Library association which is connected with the general development of library science in BiH The only journal dealing with library science which was published in BiH was the journal founded in this Association. It is called Librariranship. The composition presents the role of the National and University Library on the renewal of its activities, especially its university function, and on the renewal of Bosniaca, etc. Attached is the list of articles on the destruction of the National and University Library of BiH till 1995.

Historijska pozadina

Prve nacionalne biblioteke u Evropi osnivaju se još u 15. i 16. stoljeću, da bi početkom 19. stoljeća već 20 biblioteka bilo aktivno. Iako ih se većina javila u Evropi dosta rano, njima se pridružuju neke biblioteke iz vanevropskih zemalja, kakav je slučaj sa Kongresnom bibliotekom u Americi i nacionalnim bibliotekama Kolumbije i Ekvatora na južnoameričkom kontinentu.

Do kraja 19. stoljeća skoro svaka prijestolnica u Evropi ima neku vrstu nacionalne biblioteke koje postaju simbol nacionalnog ponosa, kulturnog i socijalnoekonomskog života zemlje.
Zvuči kao kuriozitet, ali ipak treba reći da je najstarija biblioteka u Sarajevu - ona u Gazi Husrev-begovoj džamiji - osnovana istovremeno kada i Nacionalna biblioteka Francuske - daleke 1537. godine. To ukazuje na bogatu kulturnu tradiciju naše zemlje, o čemu svjedoče i druge bibliotečke institucije sa epitetom starine, posebno one u katoličkim samostanima i pravoslavnim manastirima, te one pri medresama i džamijama, kao svojevrsni svjedoci kulturnog pluralizma Bosne i Hercegovine.

Ove i druge bibliotečke ustanove su dostojni prethodnici Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, koja je u mnogim svojim elementima bila i nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine. Nacionalne biblioteke u Evropi su se u svom razvoju pokazale i kao prilično korisne ustanove. Naime, zadaća prikupljanja obaveznog primjerka na teritoriji jedne zemlje, u najužoj je vezi sa zaštitom autorskih prava, čime se, ustvari, postizao glavni cilj, da ta ustanova dobije štampanu produkciju knjiga i drugih materijala sa područja države kojoj pripada.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, jedna od prvih odluka koju je donijelo Ministarstvo prosvjete Bosne i Hercegovine, bila je ona, donesena u maju 1945. godine, kojom je osnovana Narodna biblioteka BiH.
U Oslobođenju br. 52. od 20. maja 1945. godine objavljen je članak o osnivanju ove ustanove i njenih funkcija. Uskoro su brojni pojedinci i institucije počeli poklanjati knjige, tako da je Biblioteka već u julu mjesecu imala 8.000 svezaka.
Poklonima je Biblioteka došla do vrijednih publikacija, a među donatore uključili su se pojedinci i institucije iz inostranstva.
Poklonima ustanova i pojedinaca pojedine zbirke i dijelovi biblioteka, obogaćen je fond Biblioteke posebno dragocjenim primjercima Bosniake, do koje se inače veoma teško dolazilo.

Narodna biblioteka je 1951. godine smještena u prostorije Vijećnice, čime je ova ustanova dobila osnovne uvjete za normalan rad. Osnovana su odjeljenja za nabavku, prijem, klasifikaciju i kategorizaciju, Odjeljenje za periodiku, za rijetke knjige, rukopise i specijalne zbirke, Bibliografsko odjeljenje, a kasnije Služba centralnog kataloga i međubibliotečke pozajmice, te Matična služba.

Zakonom o bibliotekama Bosne i Hercegovine, donesenim 1957. godine, Biblioteci je pridodata i univerzitetska funkcija, pa je ona tako postala Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. Prva univerzitetska čitaonica u okviru Vijećnice otvorena je 1964. godine, sa 300 sjedišta.

U međuvremenu, fondovi Biblioteke su rasli, tako da su 1965. godine dostigli 500.000 svezaka.

Temelj fondova Biblioteke činila su skromna, pa ipak značajna izdanja Bosniake, među kojima se ističu najranije bosanskohercegovačke novine Bosanski vjesnik, nekoliko godišta Bosne, čija se najpotpunija godišta (1866.-1878.) čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Sarajevski cvjetnik iz posljednih godina otomanskog perioda u Bosni, te iz austrougarskog perioda Bosanskohercegovačke novine, Sarajevski list, Bošnjak, dijelovi Osvita i Hrvatskog dnevnika, Musavat, Behar, Jugoslovenski list, te Jevrejski život, Bosanska vila, Nada itd.

Među publikacijama do kojih se uspjelo doći, treba spomenuti posebno djela nekih starijih bosanskohercegovačkih autora: Matije Divkovića, Stjepana Margetića- Jajčanina, Pavla Posilovića, Ivana Ančića i drugih koji su svoja djela štampali u Veneciji, Padovi, Torinu, Ankoni, Beču, Budimpešti, Zagrebu, Zadru, Splitu, Đakovu i drugdje.

NUB BiH je posjedovala značajan fond dokumenata, arhivske građe, rukopisnih zapisa i drugih podataka koji su posebno značajni za kulturnu historiju BiH, koji, nažalost, nije dovoljno korišten od istraživača. Priroda građe donekle je odredila i njenu sudbinu, pa se u Biblioteci nisu ulagali posebni napori da se ona sredi, bibliografski obradi i prezentira široj kulturnoj javnosti. To je i arhivska građa iz historije školstva u BiH, zatim arhiv književnog historičara Jovana Kršića, kao i pisma Silvija Strahimira Kranjčevića, značajan broj pisama Alekse Šantića. Treba spomenuti rukopise Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, te pisma koja je on dobivao od raznih institucija i pojedinaca. Sačuvan je i rukopis Kapetanovićevog članka iz 1879. godine. U okviru njegove pisane zaostavštine je i vrlo obimna onomastička i toponimička građa, koju je ovaj kulturni poslanik sakupljao putem prepiske i anketnih upitnika širom Bosne i Hercegovine.

Osim spomenutih na području književnosti, ovdje je bio pohranjen i znatan broj rukopisa priča, pjesama, kraćih pozorišnih komada nepoznatog autorstva. Ima nešto i književnih rukopisa na talijanskom, njemačkom i turskom jeziku, kao i nešto arhivske zaostavštine Koste Hurmanna.

Bilten Društva bibliotekara i Narodna biblioteka BiH

Značajna uloga NUB BiH jeste i u tome što je maja mjeseca 1955. godine izašao prvi broj Biltena Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine i Narodne biblioteke BiH, što je početkom 1960. godine počeo izlaziti časopis Bibliotekarstvo, kao organ Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine. Časopis se afirmirao posebno u objavljivanju stručnih priloga iz oblasti bibliotekarstva, kao i praćenja bibliotečke djelatnosti u cjelini.

Aktivnosti institucije NUB-a na oživljavanju rada

Krajem ljeta 1993. godine, dakle, godinu dana nakon njenog razaranja, otpočeo je nešto ozbiljniji rad na obnovi elementarnih funkcija NUB-a i to u krajnje neadekvatnim prostorima (347 m2) bivše redakcije Odjeka na lijevoj obali Miljacke. Premda u krajnje teškim uvjetima dnevnih granatiranja i snajperske vatre, radnici su u nove prostorije počeli dolaziti na posao.

Počelo se raditi na pribavljanju obaveznog primjerka odštampanih monografskih i serijskih publikacija, rekatalogizacije sačuvane Bosniake, inventarisanju sačuvane građe i izdavanju CIP-a zainteresiranim izdavačima. Isto tako, radilo se na osiguravanju minimalnih fizičkih uvjeta za rad i pronalaženju izvora humanitarne pomoći.

Rekonstruirana je kadrovska struktura ustanove, prišlo se izradi Pravila ustanove, informiranju javnosti o aktivnostima NUB-a i kakvoj- takvoj brizi za građu preostalu nakon fatalnog razaranja u augustu 1992. godine.

U oktobru mjesecu NUB je aktivno učestvovala u pripremi i eksponatima za kulturnu manifestaciju Frankfurt u Sarajevu, otvorenoj 7. novembra i održanoj uporedo sa Međunarodnim sajmom knjiga u Frankfurtu u znak protesta, što će te 1993. godine bosanskohercegovačka izdavačka produkcija biti onemogućena da prisustvuje ovoj značajnoj kulturnoj priredbi. U maju mjesecu, tačnije 24. maja, trajanjem od pet dana NUB BiH je u prostorijama Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti samostalno organizirala izložbu na temu Izdavačka djelatnost: maj 1992. - maj 1994. Sarajevo - Republika Bosna i Hercegovina. Na ovoj priredbi, koja je lijepo primljena, bile su izložene monografske publikacije (oko stotinu) serijske publikacije (novine i časopisi, također oko 100) kao i plakati i ostali štampani materijal nastao u toku dvije ratne godine, uglavnom u Sarajevu, ali i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Bogatstvo ponuđenih naslova i tematska raznovrsnost predočene produkcije pokazali su da je, uprkos krajnjoj nestašici papira u Sarajevu, tokom dvije ratne godine kulturni i intelektualni život Sarajeva i drugih dijelova Bosne i Hercegovine bio bogat i da ga jednostavno nije bilo moguće paralizirati, što je bio jedan od ciljeva agresije.

Istovremeno, sa navedenim aktivnostima u NUB-u su poduzeti koraci na oživljavanju dva projekta, oba od dugoročnog interesa za kulturu ove zemlje, i oba započeta prije rata. Jedan je podaren istraživanju porijekla i historije časopisa u Bosni i Hercegovini, a drugi je imao za temu Retrospektivna bibliografija Bosne i Hercegovine. Ovaj drugi je, u izvjesnoj mjeri, hendikepiran zbog tragične smrti glavnog istraživača dr. Ante Kovačevića u julu mjesecu 1993. godine, pa je doživio izvjestan zastoj, ali postoji nada da će se to prevazići popunjavanjem tima koji radi na ovom projektu kvalificiranom zamjenom.

Istovremeno sa gornjim aktivnostima, radilo se na retrospektivnoj bibliografiji poslijeratnih bosanskohercegovačkih časopisa, kao i inventarisanju sačuvane bibliotečke građe, kako one u rijetkim zbirkama, tako i one, koja je rezultat naučnoistraživačkog rada u poslijeratnom periodu Bosne i Hercegovine. Nastoji se steći uvid i u sačuvanu bibliotečku građu od interesa za podršku naučnonastavnom procesu na Univerzitetu. Pored toga, nastojale su se obnoviti veze sa drugim bibliotekama u drugim gradovima Republike Bosne i Hercegovine, kako bi se stekao uvid u stanje njihovih kadrova i kolekcija, na čemu inače treba sustavnije raditi u budućnosti.

Buduće aktivnosti zakonodavnih tijela u RBiH, kada je riječ o bibliotekama i bibliotekarstvu kao profesiji, trebale bi uzeti u obzir novi međunarodnopravni položaj RBiH (postala članica UN 22. maja 1992. godine), zatim novu demokratsku klimu u društvu, i obaveze prema međunarodnoj zajednici, posebno u vezi sa izradom Zakona o autorskom pravu, kao i nužnosti čvršćeg povezivanja biblioteka i informacionih čvorišta u Republici Bosni i Hercegovini, naravno, uzimajući u obzir zajedničku korist svih koji su u te poslove uključeni.
Posebno bi bilo uputno inovirati Zakon o obaveznom primjerku, kao i donijeti odgovarajuće zakone o autorskom pravu.

Funkcija NUB-a kao univerzitetske biblioteke

Funkcija NUB-a, kao univerzitetske biblioteke do ovog rata, bila je ograničena na usluživanje korisnika, uglavnom referalnom literaturom i udžbenicima, a nabavka je bila ograničena na literaturu iz društvenih i humanističkih znanosti, dok su nabavku literature iz tehnologije i prirodnih znanosti vršile fakultetske biblioteke.

Inače, prije ovog rata na Sarajevskom univerzitetu je bilo oko 13.000 studenata, dok se uslugama NUB-a direktno koristi oko 4.500 studenata. Treba podsjetiti da univerzitetske biblioteke pružaju podršku ne samo obrazovnim aktivnostima ustanova kojima pripadaju nego da nijedan vanljudski faktor nije tako čvrsto vezan za kvalitet naučnoistraživačkog rada i postdiplomskih studija na univerzitetu kao što je to biblioteka.

Razvoj elektronskih medija, posebno posljednjih godina, i pred bibliotekare i pred korisnike biblioteka postavljaju brojne nove zadatke - posebno u domenu kako se njima koristiti osposobljavajući i bibliotekare i korisnike biblioteka da djeluju u društvu bogatom informacijama kakvo će naše, nadamo se, u skoroj budućnosti biti.

Inače, u razvijenim bibliotečkim sredinama sve je prisutnija tendencija pomjeranja sa fakultetskih ka centraliziranom bibliotečkom sistemu, a što se tiče same gradnje, sve je veći naglasak na primarnim i originalnim izvorima na štetu sekundarnih. Od šezdesetih godina, pa nadalje, univerzitetske biblioteke u svijetu preuzele su glavnu ulogu u izboru bibliotečkog materijala i upravljanju kolekcijama, naravno uz konsultaciju sa zainteresiranim predmetnim nastavnicima i profesorima. To je doprinijelo većoj konzistentnosti, selektivnosti i sistematičnosti u izgradnji i upravljanju kolekcijama.
Pitanja koja u vezi sa univerzitetskom funkcijom u budućoj obnovi NUB-a traže odgovore su slijedeća:

• Jesu li kolekcije postojećih biblioteka zaštićene i da li uopće funkcioniraju?

• Jesu li kolekcije adekvatne da podrže ciljeve Univerziteta?

• Ima li dovoljno stručnog personala i da li je dovoljno osposobljen realizirati bibliotečki program u nastavnonaučnom procesu?

• Da li je bibliotečki materijal efikasno organiziran?

• Koliko su adekvatni prostor, tehnička oprema i uređaji?

• Kakva je administrativna veza između biblioteke, nastavnika i uprave fakulteta, odnosno univerziteta?

• Da li je biblioteka adekvatno finansirana?

• Da li je biblioteka povezana i u kojoj mjeri surađuje sa drugim bibliotekama u zemlji, regionu i na međunarodnoj razini?

I možda najvažnije od svega:

• Da li NUB u sadašnjem trenutku sa stajališta finansiranja, prostora i kadrova može pružiti odgovarajuću podršku nastavnom i naučnoistraživačkom procesu na Univerzitetu?

Nacionalna i univerzitetska biblioteka na međunarodnoj sceni

Osim naglašene medijske prisutnosti u svjetskim sredstvima informiranja putem novina, televizije i radija, tragedija NUB BiH je naišla i na zanimanje i određenu brigu međunarodnih subjekata, koji su u tom poslu željeli pružiti određenu praktičnu pomoć, ili su pak ostali na razini različitih deklaracija osude vandalskog čina.

Tako je tokom godišnje skupštine Međunarodne federacije bibliotečkih društava i institucija (IFLA) u Barceloni 27. augusta 1993. usvojena posebna rezolucija o razaranju biblioteka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, o kojoj se u drugom stavu posebno apostrofira NUB BiH. Ova najuglednija svjetska profesionalna asocijacija bibliotekara primila je sa prvim januarom 1994. godine u svoje članstvo i NUB BiH. (Vidi str. 64. u: IFLA Dorectory 1994.-1995. The Hague, 1994.).

Isto tako, krajem 1993. i početkom 1994. godine UNESCO, sa sjedištem u Parizu, odnosno njegov Generalni program za informacije, koji, između ostalog, pokriva djelatnost biblioteka i arhiva, inicirao je program obnove NUB BiH.
Ovaj Program ima uporište u Rezoluciji br. 4.8. Generalne konferencije UNESCO usvojene na osnovu Izvještaja Komisije IV na dvadeset osmom plenarnom sastanku održanom u Parizu 13. novembra 1993. godine u kojoj se u tački 4. pozivaju države članice, međuvladine i međunarodne nevladine organizacije, javne i privatne institucije da daju dobrovoljni doprinos u novcu, opremi, ili uslugama da bi se rekonstruirala i opremila Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu, rekonstituiraju i očuvaju njene kolekcije i obuči - obrazuje odgovarajući personal.
Na osnovu ove rezolucije Federico Major, generalni direktor UNESCO-a je 13. aprila 1994. godine u sjedištu ove organizacije u Parizu uputio svjetskoj javnosti poseban apel u kome, između ostalog, kaže:
Prema tome, pozivam sve države, međunarodne vladine i nevladine organizacije, javne i privatne institucije, finansijske ustanove, udruženja bibliotekara, arhivista i dokumentalista, privatne osobe da kroz dobrovoljne donacije učestvuju - u formi finansijskih sredstava, opreme ili usluga - u obnovi Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu i u rekonstituciji njenih kolekcija.

U najkonkretnijem vidu UNESCO se do sada angažirao na dopremanju NUB-u određenog broja knjiga iz svog izdavačkog programa, uglavnom na temu obrazovanja, kao i osiguranja, istina, dosta skromnih finansijskih sredstava namijenjenih nabavci monografija, serijskih publikacija i časopisa, kao i kupovini osnovnog kancelarijskog materijala za podršku obnove osnovnih funkcija biblioteke.

Isto u periodu od 13. do 18. juna 1994. godine UNESCO je u Sarajevo uputio jednu stručnu misiju od tri člana koja se na licu mjesta trebala uvjeriti u stanje biblioteke, njenih kolekcija i njenih neposrednih potreba.Stvarne efekte ovih aktivnosti treba tek očekivati.

Rekonstrukcija Bosniake

U obnovi NUB BiH posebno mjesto pripada obnovi Bosniake što će biti moguće, kako učešćem institucija, tako i pojedinaca u istraživanjima domaćih i inostranih izvora.

Bosniaka obuhvata slijedeću vrstu građe:

• rukopisna, tiskana, ili na drugi način umnožena djela onih autora, koji su rođeni na području Republike Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje su živjeli, kojim su jezikom pisali, i gdje su svoja djela tiskali i publicirali od početka pismenosti do danas;

• djela onih autora koji nisu rođeni na području Bosne i Hercegovine, ali su ovdje živjeli i pisali doprinijevši kulturnom razvoju ove zemlje;

• djela anonimnih autora za koje je utvrđeno da su porijeklom iz Bosne i Hercegovine;

• djela tiskana ili izdana, ili prepisana na području Bosne i Hercegovine, bez obzira na autora i jezik kojim su pisana;

• djela bosanskohercegovačkih institucija, ustanova i organizacija, bez obzira gdje su tiskana, izdavana i kojim su jezikom pisana;
  bibliotečka neknjiževna građa (zvučni zapisi, audiovizuelna građa, grafičke mape, plakati, geografske karte itd.).

Hronološki raspored ove građe trebao bi biti razmatran u slijedećim vremenskim intervalima:

• za period od 1878. godine,

• za period od 1878. do 1918. godine,

• za period od 1918. do 1941-1945. godine,

• za period od 1945. do 1992. godine,

• za period od 1992. do danas.

Što se serijskih publikacija tiče, njima bi bila obuhvaćena slijedeća građa:

• serijske publikacije štampane na području Bosne i Hercegovine, kao i članci u serijskim publikacijama,

• serijske publikacije štampane izvan Bosne i Hercegovine, ali koje se bave u najvećoj mjeri Bosnom i Hercegovinom i njenim narodima,

• serijske publikacije bosanskohercegovačkih ustanova, institucija, l društava, pojedinaca, bez obzira gdje su tiskane i publicirane i na kojem jeziku,

• prilozi u serijskim publikacijama koji se tiču Bosne i Hercegovine bez obzira gdje su štampani.

U vezi sa rekonstrukcijom Bosniake, jasno je izražena potreba za saradnjom sa drugim naučnoistraživačkim institucijama u Republici BiH i izvan nje (Gazi Husrev-begova biblioteka, Zemaljski muzej, Akademija nauka BiH, Orijentalni institut, Institut za historiju, Institut za književnost itd. kao i nekim stranim bibliotekama: Sulejmanija u Istanbulu, Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu i Nacionalne biblioteke Češke i Mađarske itd..

U vezi s tim, treba ispitati mogućnost izrade jedne elektronske baze podataka, u koju bi se prikupili elektronski bibliografski zapisi o Bosniaki u kolekcijama sa značajnijim fondovima te vrste građe.

Lista članaka o sudbini Nacionalne i univerzitske biblioteke

LORKOVIĆ, Tatjana: National Library in Sarajevo destroyed., collections, archives go up in flames, Americal Libraries, October 1992, p, 736, 816.

KUJUNDŽIĆ, Enes: Vijećnici vratiti život, Oslobođenje, (Sarajevo, 25. august, 1993.), str. 9.

LEGGEVIE, Claus: Das kollektive Gedachtnis Bosniens, Die Tageszeitung (Samstag, 23. April 1994.) 3.

RUBIĆ-KOVAČEVIĆ, Nela: Nad pepelom knjižnog blaga Bosne i Hercegovine, Odjek, XLVI, 1 (Proljeće-Ljeto, 1994.), str. 5, 14.

KUJUNDŽIĆ, Enes: Zločin protiv istine i znanja, Bosanskohercegovački školski glasnik, I, 1 (Sarajevo, august, 1994.), str. 21-24.

DENING, Pnelope: The paper furnace, Sunday Telegraph (London, 20,2,1994) str. 8.

REIDLMAYER, Andras: Libraries are not for burning: International Librarianship and the Recovery of the Destroyed Heritage of Bosnia-Herzegovina. 61st IFLA General Conference 20-26 Avgust 1995 Istanbul, Turkey, Booklet 2, str. 96-101

LOVRENOVIĆ, Ivan: The Hatred of Memory, New York Times, 28 May 1994, p. A 15.

SCHWARTZ, Amy: Is It wrong to Weep for Buildings? The Washington Post, 10 May 1994.

DENING, Pnelope: The paper furnace, Sunday Telegraph (London, 20,2,1994) str. 8.

REIDLMAYER, Andras: Libraries are not for burning: International Librarianship and the Recovery of the Destroyed Heritage of Bosnia-Herzegovina. 61st IFLA General Conference 20-26 Avgust 1995 Istanbul, Turkey, Booklet 2, str. 96-101

LOVRENOVIĆ, Ivan: The Hatred of Memory, New York Times, 28 May 1994, p. A 15.

SCHWARTZ, Amy: Is It wrong to Weep for Buildings? The Washington Post, 10 May 1994.

DOSSIER: Urbicide, Sarajevo - Sarajevo, une ville blesse. Sarajevo: Društvo arhitekata Sarajevo, reprt. Bordeaux: Arc en reve centre d' architecture, 1994. (100) p.

ŠIMIĆ, Augustina: Narodna i univerzitetska biblioteka BiH: Ime i djelić bogatstva, Oslobođenje (25.04.1995.)-Intervju sa dr. Enesom Kujundžićem, direktorom Biblioteke.l

ŠIMIĆ, Augustina: I simbolično značenje, Oslobođenje (06.04.1995.) -Intervju sa dr. Enesom Kujundžićem, direktorom Biblioteke.

E. de R.: Pour la bibliothque de Sarajevo. Le Monde, (Paris, Samedi 8. janvier, 1994.)

HELIOT, Annele: La bibliothque, L'autre combat de Sarajevo. Le quotidien de Paris, (Paris, Mercredi 29 dcembre 1993.), str. 19.

ČIBUKČIĆ, Fuad: Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine uništena je granatiranjem Vijećnice 25. i 26. augusta 1992. Godine, Istina o Bosni i Hercegovini, II, 29 (Sarajevo, Frankfurt, 6.4.1995.), str. 21.

LOVRENOVIĆ, Ivan: Zerschossene Bilder, verbrannte Bucher. Frankfurter Allegemeine Zeitung (Frankfurt 3.6.1993.)

GENERAL resolutio submitted to IFLA Council, 27 August 1993., Barcelona, Spain. Resolution on the Destruction of Libraries in Croatia and Bosnia-Herzegovina IFLA 1993., 2, Barcelona.
THE situation of the cultural and architectural heritage and of educational and cultural institutions in Bosnia and Herzegovina (Sarajevo National and University Library. Resolution of the General Conference od UNESCO adopted on the Report of Commission IV at the Twenty-eight meeting on 13 November 1993. in Paris.

KALENDER, Fahrudin: Nad zgarištem Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Ratni Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca 22. decembra 1992. Sarajevo: Vijeće Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca, 1994., str. 115-118.

MARTIN, Barbara: UNESCO - gestutzte Aktivitaten zur Wiedirherstellung der National und Universitatsbibliothek Bosniens und der Herzegowina. Sdosteuropa Mitteilungen, 35, 1 (1995.), 64-69

TOZO-WALDMANN, Suada: What happened in the East: Sarajevo, The National and University Library of Bosnia-Herzegovina. International Preservation News, A Newsletter of the IFLA Core Programme on Preservation and Conservation, No. 8 (June, 1994.), p.8.

BIČKALO, V.: Okrugli sto o perspektivama obnove NUB-a, Knjige na kozmetičkom tretmanu, Oslobođenje, (Subota, 18.VI.1994.) str. 12.

PERIŠIĆ, L.: Kada je Vijećnica gorjela: Kristalna noć knjige, Oslobođenje, (Srijeda, 11.V.1994.) str. 5.

ŠIMIĆ, An.: Narodna i univerzitetska biblioteka 25.8.1992 - 25.8.1994, Oslobođenje, (Četvrtak, 25.VIII.1994.)

NYENG, Per: Systematisk granatild mod kultur og biblioteker. Biblioteks pressen, 17 (Frederiksberg, 3. oktobar 1995.), str. 556-559.

MAINI, Roberto: Riaprire la strada per Sarajevo. Biblioteche oggi, XII, 11-12 (Milano, nov. - dec. 1994.), str. 11.

POMFRET, John: Battle rages over destroyed Bosnian Library. The Washington Post, (Tuesday, January 9, 1996.), p. A 12.

BOLLAG, Burton: Rebuilding Bosnie's Librery The Cronicle of Higher Education International (January 13, 1995) P.A. 35

(1) Članak objavljen u časopisu Bosanskohercegovački školski glasnik br.1 (august) 1994, str. 21-24