Rad na općoj nacionalnoj bibliografiji u Bosni i Hercegovini

Nada Milićević

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Saopćenje sa skupa: Stanje i perspektive bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini Sarajevo 25. i 26. maj 1996.

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 44-45

 

Sažetak

Opća nacionalna bibliografija je obaveza svake zemlje. U njoj se objavljuje sva građa neke zemlje izašla u određenom vremenskom periodu, a na osnovu obaveznog primjerka, a to znači osiguranje nacionalne bibliografske kontrole kao dijela Univerzalne bibliografske kontrole (UBC). Za uključivanje u bibliografiju moraju biti tačno definisani kriteriji, zatim je potreban odgovarajući softver i slično.

Summary

General National Bibliography is the main duty to be fulfilled by each contry. It presents all the literary work of a country published in a certain period, on the basis of obligatory issue, which means that the control over national bibliography as a part of Universal Bibliography Control (UBC) is provided. The criteria to enter the Bibliography must be clearly defined, the appropriate software provided, etc.

 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Biblioteka BiH) ima zakonsku obavezu da izrađuje opću nacionalnu bibliografiju (član 32 stav 3 Zakona o bibliotečkoj djelatnosti, "Službeni list RBiH", 2.10.1995. godine).

Nacionalna bibliografija predstavlja opis u kojem se objavljuje sva građa neke zemlje u određenom vremenskom periodu, a na osnovu obaveznog primjerka. (1)

To znači osiguravanja tzv. nacionalne bibliografske kontrole kao dijela Univerzalne bibliografske kontrole (UBC).

Univerzalna bibliografska kontrola predviđa "postepeno uvođenje međunarodne, a na kraju i svjetske mreže komunikacija, koja bi razmjenu i asimilaciju dokumentarnih proizvoda različitih kultura i tradicija širom svijeta imala omogućiti njihovim uvrštavanjem u nacionalne bibliografije i slične popise".(2)

Pored programa UBC, Međunarodna federacija bibliotekarskih društava (IFLA) prihvatila je i program univerzalne dostupnosti publikacijama (UAP) koji traži "stvaranje uvjeta da svaka publikacija postane dostupna svakom korisniku".(3)

Programi UBC i UAP razvijaju se zajedno i čine tzv. Univerzalni pristup informaciji (UAI - Universal Acess to Information).

Međunarodni programi o kojima je riječ zasnivaju se na pretpostavci da centralne biblioteke pojedinih zemalja dobijaju najveći dio svoje izdavačke produkcije putem Zakona o obaveznom primjerku.

Da bi građa umnožena savremenim sredstvima za umnožavanje intelektualne produkcije bila dostavljena Biblioteci BiH, potrebno je da Zakon o obaveznom primjerku što cjelovitije obuhvati terminologiju i nazive savremene građe koja je izvor informacija.

Novi Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, poglavlje VI član 40, gdje se govori o dostavljanju obaveznog primjerka, pominje samo dostavljanje štampanog materijala. Taj bi termin trebalo naknadno proširiti kako bi Biblioteka BiH imala bolji osnov za dobijanje što šireg dijapazona građe koja je temelj za izradu nacionalne bibliografije.

Predlažemo da se u Zakonu, pored štampanog materijala, navede i dostavljanje audio i vizuelnog materijala, filmskih dokumenata, kao i elektroničkih izdanja namijenjenih javnosti.

Poseban problem predstavlja prijenos informacija namijenjenih javnosti o intelektualnoj produkciji putem novih medija npr. izvornih radova na digitalnom mediju i dostavljanje dokumentacije o tome Biblioteci BiH.

Kao kriterije za uključivanje u bibliografiju treba uzeti sadržajnu vrijednost publikacije, njenu namjenu, opseg, izdanje, cijenu i način umnožavanja. Građa koja se uključuje u bibliografiju mora biti opisana uz poštovanje međunarodnih standarda i raspoređena po međunarodnom sistemu za raspored građe. To znači da se, prije svega, treba pobrinuti za dobijanje najnovijih izdanja standarda za opis monografija ISBD(M), serijskih publikacija ISBD(S), sastavnica tj. radova u radovima ISBD(CP), štampanih muzikalija ISBD(PM), mašinskih programskih podrški ISBD(CF), kao što je npr. CD -ROM i sl.

Potrebno je, također riješiti pitanje izmjena u tablicama UDK koje se odnosi na jezik, književnost, geografske pojmove, historiju i neke druge oblasti.

Da bi se poboljšala bibliografska kontrola Biblioteka BiH treba izraditi i održavati slijedeće normativne datoteke:

Jedinstvena lična / osobna imena

Imena se daju po usvojenom obliku prezimena ili pseudonima. Kada nedostaje nužna informacija za usvajanje tačnog oblika prezimena autora bira se oblik koji se najčešće koristi ili oblik koji je dat u najnovijim publikacijama dotičnog autora.

Prezimenu se dodaje lično / osobno ime, zatim razni dodaci prezimenu i imenu. Za neusvojene oblike prezimena izrađuju se uputnice.

Kriterij za uvrštavanje u datoteku bila bi bh. provenijencija autora koji su objavljivali djela u BiH i inozemstvu.

Imena se daju u jedinstvenom abecednom nizu, bez obzira kada je djelo autora objavljeno. Za stvaranje referenci bh. autora treba uz ime autora dodati datum i mjesto rođenja i eventualno smrti, jezik na kojem su publicirana djela tog autora, oblast u kojoj autor radi, adresu, diplome, razne titule i sl.

Jedinstvena imena kolektivnih autora

Daje se puni naziv kolektivnog tijela. Odgovarajuće uputnice izrađuju se za neusvojene oblike. Imena se daju u jedinstvenom abecednom nizu. Za identifikaciju kolektivnog autora moguće je specificirati naziv mjesta gdje autor djeluje, datum stvaranja, strukturalnu potpodjelu, tip institucije i sl.

Predmetnice

Daju se u abecednom nizu u koji ulaze imena osoba, opća imena, geografski pojmovi i imena kolektiva. Predmetni opis bi se koristio kao rječnik u kojem se aktivno upotrebljava sistem sinonima, homonima, usvojenih i neusvojenih predmetnica.(4)

Posebno treba odrediti pravila za kompilaciju predmetnica, npr.: Mira Mikačić, Predmetni katalog, Zagreb, 1996.

U pripremi za izradu opće nacionalne bibliografije BiH nužno je izvršitiizbor odgovarajućeg softvera koji bi omogućio uključivanje opisane građe u međunarodni sistem informacija.

Na kraju treba objasniti šta sve može da se koristi kao opća bh. bibliografija knjiga. Pored klasično publiciranih bibliografija postoji i baza podataka bh. knjige u COBISS-u pri IZUM-u u Mariboru. Postoje i podaci koje posjeduje svaka biblioteka na slobodnom teritoriju BiH pod pretpostavkom da su biografski opisi rađeni po međunarodnim standardima tj. u mašinski čitljivom zapisu ili sa dovoljno podataka da bi se taj zapis mogao bez teškoća prevesti u mašinski čitljiv oblik. To znači da dobro urađeni katalozi mogu poslužiti za izradu bibliografije uz napomenu da bibliografije, za razliku od kataloga ne donose oznake gdje se predložak tj. izvorni tekst može pronaći.

Pored navedenog postoji i niz specijalnih bibliografija. Naravno, opet pod uvjetom da su urađene sa dovoljno tačnih podataka, što bi omogućilo njihovo uključivanje u bazu bh. knjige. Ta baza bi u dogledno vrijeme trebala biti dostupna korisnicima.

Po potrebi dijelovi iz te baze mogu se publicirati i tako učiniti pristupačnim većem broju korisnika koji nisu u mogućnosti doći do mjesta gdje se izvorni dokumenat nalazi i tamo dobiti podatke za kojima tragaju.

Dijelovi baze mogu biti raspoloživi na optičkim ili digitalnim diskovima, kao što je npr. CD-ROM, koji mogu da se koriste uz mikroračunare.

Citirana literatura

(1) Anderson, Dorothy. Universal bibliographic control, a long- term policy, a plan for action. - Pullach/Muenchen. Verlag Documentation, 1974, p. 31

(2) ISBD(M) Međunarodni standardni bibliografski opis neknjižne građe, Zagreb, 1981, str.

(3) Blažeković, Tatjana: Univerzalna dostupnost publikacijama. Informatol. Yugosl. 11 (3-4), 1-10 (1979)

(4) Igumnova, N.P. Observatioon sur les fichiers d'autorite dans les bibliotheques des pays socialistes (exposa sommaire). IFLA -General Conference and Council Meeting, Paris 1989, p. 1-7

(5) Kovačić, Anto: Kompleksno istraživanje bosanskohercegovačke pisane produkcije i izrada retrospektivne bibliografije, Biliotekarstvo, 33, 47-55 (1988)