Rekonstrukcija Bosniake na osnovu
bibliografija izrađenih u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine
Nada Milićević
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Saopćenje sa skupa: Perspektive
obnove Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Sarajevo 16. i 17. juni
1994.
Publikovano u:
Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 33-35
Sažetak
Izneseni su, u kratkim crtama, podaci o
izrađenim bh. bibliografijama u Biblioteci, o radu na bibliografskoj kontroli u toku
rata, kao i o sadašnjem i budućem radu na rekonstrukciji fondova Bosniake i
kompletiranju podataka o pisanoj riječi kao dijelu naše kulturne baštine.
Summary
The data on the completed BiH bibliography in
the Libraru, on the work of the bibliography control during the war, and on the current
and future work on the retrospective BiH bibliography, is presented in few words. These
works are the contribution to the reconstruction of Bosniac funds and to the completion of
the data on the written word as a part of our cultural tradition.
Historija bosanskohercegovačke pisane riječi koja
počinje od srednjovjekovne Bosne govori o pluralizmu mišljenja i života na ovim
prostorima u kojima je stvarana naša kulturna baština.
Jedan od simbola te pisane riječi - sarajevska
Vijećnica, razorena je u augustu 1992. godine.
Od njenog osnivanja 1945. godine do paljenja zgrade i
većeg dijela fondova u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci je, zahvaljujući
primanju obaveznog primjerka izrađeno i objavljeno niz općih bibliografija bh. knjige,
bh. serijskih publikacija, članaka i priloga iz bh. serijskih publikacija kao i posebnih
bibliografija. Te bibliografije će u znatnoj mjeri pomoći rekonstrukciji postradalih
fondova Bosniake.
"Bosanskohercegovačka bibliografija knjiga i
brošura 1945.- 1951."objavljena je 1953. godine, a "Bibliografija knjiga za
1952. godinu" objavljena je 1945. godine.
"Bibliografija bosanskohercegovačkih knjiga od 1945.
do 1949. godine" izrađena je 1980. godine i sačuvana u rukopisu.
Bibliografije bosanskohercegovačke knjige za 1977.-1983.
godine publicirane su u godišnjim sveskama, rađenim bez podrške računara.
Podaci za bibliografiju bh. knjige za 1983.-1990. i
djelimično za 1991. i 1992. godinu nalaze se u bibliografskoj bazi podataka bh. knjige.
Od toga je publicirana bibliografija bh. knjige za 1984.
godinu, a za štampu su pripremljene bibliografije za 1989. i 1990. godinu i nalaze se u
navedenoj bazi podataka.
U pogledu uključivanja građe u bibliografiju bh. knjige
treba istaći da su, pored knjiga, uključeni i katalozi umjetničkih izložbi, notni
materijali, atlasi, turistički vodiči, a od 1989. godine i doktorske disertacije.
Pri izradi bibliografije poštovana su međunarodna
pravila za bibliografski opis i sistematizaciju građe. Gdje je bilo potrebno,
bibliografske jedinice su dopunjene napomenama.
Prvih godina izlaženja bibliografija je imala samo
imenski registar, za naredne godišnje sveske dati su registri autora, naslova, predmetni
registri,kao i registri nakladničkih cjelina, odnosno kolekcija.
Treba napomenuti da će po uspostavljanju veza sa
bibliografskom bazom bh. knjige korisnici moći pretraživati podatke iz te baze za građu
od 1983. do 1992. godine po autorima, naslovima, predmetnicama i skupinama UDK.
Drugi vid bibliografske djelatnosti Biblioteke je izrada i
publiciranje bibliografije naslova bh. serijskih publikacija.
U Biblioteci je 1980. godine izrađena "Bibliografija
bosanskohercegovačkih periodičnih publikacija 1945.-1949. godine" koja je sačuvana
u rukopisu. Tu su bibliografski opisani naslovi periodičnih publikacija za navedeni
period.
Bibliografija naslova bosanskohercegovačkih serijskih
publikacija izlazi od 1977. godine u godišnjim sveskama. Posljednja je objavljena
godišnja sveska za 1984. godinu. Podaci za 1985. i 1986., kao i veći dio podataka za
1987. i 1988. godinu pohranjeni su u bazi rezervisanoj za NUB BiH.
U ovu bibliografiju uključene su sve serijske publikacije
od časopisa koje publiciraju naučni instituti do školskih listova. Bibliografske
jedinice opisane su po međunarodnim pravilima, raspoređene po abecedi naslova serijskih
publikacija i snabdjevene potrebnim napomenama koje govore o promjeni naslova, prekidima u
izlaženju, prilozima i sl.
Bibliografiju prate registri po skupinama UDK, registri
naslova po mjestu izdavanja, imenski registri koji donose imena urednika, registri
izdavača i štamparija.
Bibliografskim opisima godišnjaka i periodičnih zbornika
koji čine sastavni dio ove bibliografije dodati su sadržaji za pojedina godišta da bi
se korisnicima olakšao rad na istraživanju građe.
Treba naglasiti da se u bibliografskoj bazi
bosanskohercegovačkih serijskih publikacija nalaze posebno pohranjeni podaci o bh.
serijskim publikacijama koje posjeduju Međunarodni standardni broj za serijske
publikacije (ISSN) koji se odjeljuje samo značajnim publikacijama. Podaci za svaki naslov
dopunjeni su iscrpnim napomenama.
Posebno značajan bibliografski rad je izrada
bibliografije članaka i priloga iz bh. serijskih publikacija. Ta vrsta bibliografije nije
izdavana kontinuirano već povremeno, na zahtjev pojedinih institucija.
Tako je 1967. godine Biblioteka izdala Bibliografiju
"Pregleda" 1910.-1912. i 1927.- 1941. godine.
1973. godine objavljen je Bibliografski popis članaka i
priloga bosanskohercegovačkih autora u jugoslavenskim časopisima i "Bulletin
scientifique, section A" i "Bulletin scientifique, section B" u periodu
1970, 1971, 1972. i u prvoj polovini 1973. godine.
1975. godine u časopisu Bibliotekarstvo, br. 2-3
objavljena je bibliografija pod naslovom "Bibliotekarstvo u bosanskohercegovačkim
periodičnim publikacijama. Bibliografska građa 1945.-1975."
1979. godine Biblioteka je izdala "Bibliografiju
članaka iz bosanskohercegovačkih godišnjaka i periodičnih zbornika 1945.-1970."
Kada je riječ o bibliografijama koje opisuju stariju bh.
građu, treba navesti da je Biblioteka 1990. godine bila suizdavač "Bibliografije
franjevaca Bosne srebrene", koju je izradio Anto Slavko Kovačić.
Godine 1991. Biblioteka je objavila "Bibliografsku
građu o Bosni i Hercegovini 1488.- 1918," koju je prikupio Ferdinand Velc.
U bibliografskoj bazi za staru bh. knjigu nalazi se
pripremljena za štampu "Građa za bosanskohercegovačku retrospektivnu bibliografiju
knjiga". Građa sadrži oko 2.000 bibliografskih jedinica, pohranjena je u bazu iz
fondova Biblioteke i može se pretraživati po autorima, naslovima, predmetnicama i
skupinama UDK.
Izdavačka djelatnost Biblioteke proteže se i na građu
koja može poslužiti kao bibliografski izvor.
Tako je 1979. godine objavljen "Pregled studija -
rezultata naučnoistraživačkih radova sa područja Bosne i Hercegovine za period od
1960. do 1971. godine".
Godine 1981. izdat je "Pregled završenih
naučnoistraživačkih projekata u BiH 1972.- 1980."
Godine 1982. objavljen je "Pregled doktorskih
disertacija odbranjenih na univerzitetima u BiH 1952.-1981."
U toku rada na rekonstrukciji svojih fondova Biblioteka ne
zanemaruje ni rad na primjeni bibliografske kontrole za građu objavljenu u ratu.
Da bi se taj posao što uspješnije obavio, potrebno je:
- Nastojati da se za što veći broj publikacija primijeni
Zakon o obaveznom primjerku;
- Osigurati obrazovanje kadrova za obradu građe;
- Iznaći odgovarajuću stručnu literaturu, posebno
standarde, pravilnike, bibliografske priručnike, enciklopedije i rječnike da bi se
građa opisala po međunarodno prihvaćenim uzusima i pripremila za pohranjivanje u bh.
bibliografsku bazu.
Dugoročni zadatak Biblioteke je da izradi i objavi što
potpuniju retrospektivnu bibliografiju naroda Bosne i Hercegovine.
Bibliografija treba obuhvatiti građu koja je nastala u
BiH, čiji su autori rođeni u BiH ili su duže stvarali u BiH, kao i građu koja govori o
BiH.
S obzirom na kompleksnost istraživanja i imajući u vidu
činjenicu da do 1945. godine u Bosni i Hercegovini nije postojala središnja biblioteka,
da je postojeći fond Biblioteke u velikoj mjeri devastiran, jasno je da će realizacija
tog zadatka duže trajati.
Rad na retrospektivnoj bibliografiji u ovim ratnim
godinama nastavljen je i pored suočavanja sa brojnim poteškoćama.
Istraživani su fondovi sarajevskih privatnih i javnih
biblioteka koji su bili dostupni kao što su: Biblioteka ANUBiH, Biblioteka grada
Sarajeva, Biblioteka Instituta za historiju, Instituta za jezik, Muzeja književnosti,
Biblioteke Ekonomskog i Pravnog fakulteta i dr.
U Biblioteci je izrađen Prilog bibliografiji
bibliografija Bosne i Hercegovine. Ta Bibliografija je nastala kao pokušaj da se
korisnicima pruži na uvid bar dio bibliografske građe koja je stvarana kod nas. U
Bibliografiju su uključene bibliografije u pravom smislu riječi, bibliografski popisi,
bibliografski izvori i katalozi izdavača. Bibliografija sadrži 510 bibliografskih
jedinica raspoređenih u dva niza. Najprije su date bibliografije izdate kao samostalne
publikacije, a zatim bibliografije objavljene u serijskim i drugim publikacijama kao što
su sabrana djela istaknutih bh. stvaralaca, zbornici posvećeni bh. akademicima,
bibliografije priloga u bh. listovima i časopisima i sl. Građa je raspoređena abecednim
redosljedom prezimena autora i naslova. Bibliografiju prate registri imena stvaralaca
čije su bibliografije radova popisane, naslova serijskih publikacija koje su
bibliografski popisane, naslova serijskih publikacija u kojima su publicirane
bibliografije, kao i registar svih imena koja se navode u Bibliografiji. Svrha
Svrha Bibliografije je da bude vodič naučnim radnicima i
svima zainteresiranim za ovu vrstu literature.
Pored navedene Bibliografije radi se na stvaranju imenika
bh. stvaralaca i kataloga njihovih djela koja treba uključiti u bh. retrospektivnu
bibliografiju.
U daljem radu bit će potrebno istraživati građu u
bibliotekama Bosne i Hercegovine, kao i u bibliotekama susjednih zemalja. Posao će biti
olakšan jer u tim zemljama postoje publicirane retrospektivne bibliografije, ako ne u
potpunosti, bar u većim segmentima.
Posebno je pitanje dopunjavanja bh. retrospektivne
bibliografije podacima o publikacijama koje su naši ljudi izdavali u svijetu, na našem
ili na stranim jezicima, kao i podacima o publikacijama koje govore o Bosni i Hercegovini.
Literatura
Anderson, Dorothy: Universal bibliographic control, a
long- term policy, a plan form action. - Pullach/Muenchen. Verlag Documentation, 1974, p.
31
Blažeković, Tatjana: Međunarodni značaj nacionalne
bibliografije. Informatol. Yugosl. 13 (1-4) 67-88 (1981.)
Kovačić, Anto: Kompleksno istraživanje
bosanskohercegovačke pisane produkcije i izrada retrospektivne bibliografije,
Bibliotekarstvo, 33, 47-55 (1988.)
Milićević, Nada: Tekuća nacionalna bibliografija i BIS
u Bosni i Hercegovini. Bibliotekarstvo, 31, 18-20 (1985.)
