Funkcije nacionalnih biblioteka
Tatjana Praštalo
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Saopćenje sa skupa: Perspektive
obnove Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Sarajevo 16. i 17. juni
1994.
Publikovano u:
Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 17-20
Sažetak
U radu su razmatrane funkcije
nacionalnih, odnosno, središnjih biblioteka neke zemlje temeljene na međunarodnim
standardima, koje su u toku prošlih decenija usvojene na skupovima IFLE. Nacionalne
biblioteke preuzimaju svoje funkcije postepeno u skladu sa zadacima, koji se javljaju kao
proizvod određenog vremenskog razdoblja. U obnovi NUB BiH naglašene su one funkcije,
koje ona mora vršiti, ali i preuzimanje obaveza u susretu s novim tehnološkim promjenama
u svijetu biblioteka. NUB BiH je piramidalni vrh bibliotečke strukture u zemlji.
Summary
1. There is always a library (or
two) in various countries, different from the others, marked as the national one even
though it may not have that name officially. The national library is the expression of the
needs of people in a certain area and in a certain period of its historical development.
It is founded as a treasury of publications, sometimes in traditional form, and nowadays
in variety of nontraditional forms.
2. National libraries take upon
their duties by degrees in accordance with their tasks which appear as the results of a
certain historical period. Functions have been discussed in many world sessions with IFLE
and in expert journals as well.
3. The National and University
Library of Bosnia and Herzegovina currently faces the enormous tasks of reconstruction of
its extinguished functions and taking upon new duties referring to the modern
technological changes in the world. The path which the National and University Library of
Bosnia and Herzegovina has to approach is not an easy and simple one, but it can be
reached.
4. The National and University
Library of Bosnia and Herzegovina has a double role within its functions: preservation of
the treasury of publications of its country and foreign countries and library work, and
the role of the top of the librarianship structure of the country.
5. And finally, the needs of the Library are as follows: building, books and staff.
Uvod
U vrhu bibliotečkog života mnogih zemalja
nalazi se nacionalna biblioteka, koja se izdvaja od ostalih dostojanstvenošću svoje
zgrade, bogatstvom fondova i zbirki, raznovrsnosti izvora i kvalitetom usluga. Neke od
nacionalnih biblioteka nastale su veoma davno, u prošlim stoljećima, kao npr. Nacionalna
biblioteka Francuske (15.st.) ili Austrijska nacionalna biblioteka (16.st.). Većina
nacionalnih biblioteka nastaje tokom 19. i 20.stoljeća. Termin "nacionalna"
pojavljuje se prvi put u 19. stoljeću ili, tačnije, 1802. godine kada je dvorski viši
bibliotekar u Munchenu, u sveobuhvatnom programu razvoja Dvorske biblioteke Kasimir
Hafelin pomenuo ovaj termin. Lik ovakve biblioteke, bez obzira na naziv oblikuju njeni
zadaci, jer je ona nastala kao izraz potrebe naroda, koji žive na određenom tlu u datom
trenutku historijskog razvoja. Veoma poznate svjetske biblioteke u Washingtonu ili
Britanska biblioteka u Londonu (jedan dio se nalazi u Boston Spa) ili Kraljevska
biblioteka u Stockholmu.
Funkcije
U radu su razmatrane funkcije nacionalnih
biblioteka, odnosno, središnjih biblioteka neke zemlje temeljene na međunarodnim
standardima, koje su u toku proteklih decenija usvojene na skupovima IFLE (Međunarodne
federacije bibliotečkih asocijacija), a koja u svom sastavu ima redovno Sekciju za
nacionalne biblioteke. Arundell Esdaile iz Biblioteke Britanskog muzeja 1934. godine
posvećuje pažnju ovim bibliotekama kao "relativno modernom pojmu". Debatu o
nacionalnim bibliotekama pokrenuo je američki časopis Library Trends, 1955. god., ali se
više bavio finansiranjem nego aktivnostima. U Beču je 1958. god. održan Simpozij sa
temom nacionalne biblioteke i označio je prekretnicu u životu ovih biblioteka, odnosno
oblikovanju zadataka i funkcija. Održani su i drugi skupovi, npr. o nacionalnim
bibliotekama zemalja u razvoju za azijski kontinent, Manila, 1964.
Poznati bibliotečki stručnjak i teoretičar
iz Velike Britanije Kenneth W. Humphries (1)
je na Generalnoj skupštini IFLE, 1964., identificirao 15 funkcija, ali je nekoliko godina
kasnije (2) naveo samo 6 "osnovnih
funkcija":
Sveobuhvatna i centralna zbirka nacionalne literature;
najpotpunija zbirka publikacija koje se
primaju putem Zakona o obaveznom dostavljanju publikacija;
najveća zastupljenost stranih publikacija;
izrada i izdavanje nacionalne
bibliografije;
nacionalni bibliografski informacijski
centar;
izrada kataloga o fondovima nacionalne i
drugih biblioteka u zemlji.
Proučavajući ovu tematiku i dalje, Kenneth
W. Humphries (3) izvršio je podjelu
funkcija nacionalne biblioteke na osnovne, poželjne i dopunske funkcije:
Osnovne su:
posjedovanje najveće zbirke nacionalne
literature;
prijem tekućih publikacija putem obaveznog
primjerka;
nabavka strane literature;izdavanje
nacionalne bibliografije;
Poželjne su:
centralna međubibliotečka posudba, izrada
centralnog kataloga;
indeksiranje rukopisa;
centar za istraživački rad u
bibliotekarstvu;
Dopunske funkcije (koje nisu neophodne) su:
međunarodna razmjena publikacija;
distribucija viškova;
izdavanje publikacija za slijepe;
stručno obrazovanje;
pomoć drugim bibliotekama;
bibliotečko planiranje.
U Yorku (Velika Britanija) 1990. god. održan
je Međunarodni seminar s temom Nacionalne biblioteke u vrijeme promjena. Poznati
stručnjak Maurice Line 4 preporučio je da se utvrdi:
šta nacionalne biblioteke moraju
prikupljati, kako pristupiti problemu izgrađivanja nacionalne zbirke (sveobuhvatno ili
selektivno);
koju vrstu građe prikupljati s obzirom na
medije;
kako nabavljati stranu literaturu;
koje sve usluge nudi nacionalna biblioteka;
da li su potrebni odjeli za
prirodno-matematske i tehničke nauke, posebno od društveno-humanističkih nauka;
odnos prema ostalim bibliotekama u zemlji,
kao primus interpares, kao uslužno središte ili ostati po strani;koju građu čuvati za
buduće generacije i kako čuvati;
koliko je potrebno finansijskih sredstava;
kako postupiti u razdobljima ekonomske
recesije;
kakav je kadar potreban i kako osigurati
njihovo stalno usavršavanje.
Tokom vremena ostajale su tradicionalne
funkcije ili su nastajale nove u skladu s razvojem raznih naučnih disciplina. U
sadašnjem trenutku neophodnosti obnove NUB BiH i novonastalih prilika, naglasili bismo,
samo one funkcije, koje naša ustanova mora vršiti. Tako, imajući u vidu perspektive
njenog razvoja i uloge u znanosti, Biblioteka bi trebalo da obavlja i razvija sljedeće
funkcije:
stvaranje i posjed centralne zbirke
publikacija nastalih na teritoriji BiH (putem obaveznog primjerka) i nastale izvan, a
svojim sadržajem se odnose na BiH;
središte koordinirane nabavke stranih
publikacija, izgrađivanje fondova priručnicima, pomagalima i referensnom zbirkom;
izrada kataloga, izrada i izdavanje tekuće
bibliografije BiH, monografijskih i serijskih publikacija, rad na retrospektivnoj
bibliografiji.
Biblioteka je bibliografski centar, centar
međunarodne međubibliotečke pozajmice i izrada centralnog kataloga;
međunarodna razmjena publikacija i drugi
oblici međunarodne saradnje;
centar za istraživački rad u
bibliotekarstvu, pomoć i saradnja sa svim bibliotekama na teritoriji BiH, rad na
naučnoistraživačkim projektima u saradnji s Akademijom nauka i umjetnosti BiH,
Univerzitetom u Sarajevu itd.;
stručno obrazovanje bibliotečkih kadrova
seminarima, stručnim ispitima i sl.
bibliotečko planiranje;
centar za dodjelu međunarodnih brojeva za
monografije i serije (ISBN i ISSN);
katalogizacija publikacija na izvoru - CIP;
referalna djelatnost;
funkcija centra za
bibliotečko-informacijski sistem i Sistem naučnih i tehnoloških informacija za BiH
U vezi sa nazivom Biblioteke postoje termini
kao "državna biblioteka","centralna biblioteka" i sl. Naziv
biblioteke će uvijek biti u skladu sa njenom funkcijom u društvu, ali i državnim
uređenjem zemlje.
U savremenom dobu, svaka je biblioteka stalan
izvor informacija ne samo pisane riječi na stranicama knjige i časopisa nego i u svim
modernim oblicima publikacija i neknjižnog materijala. Sadašnjost je našoj Biblioteci
donijela obnavljanje središta informacija, koje predstavlja međustanicu između
korisnika informacija i onih koji raspolažu informacijama, pa je ona mjesto posredovanja
informacija.
U ponovnom uspostavljanju funkcija Biblioteke
značajna je publicistička djelatnost Biblioteke, pa bi u početnoj fazi trebalo
pokrenuti glasilo sa stručnim prilozima, koje bi našoj, ali i ostaloj javnosti,
prezentiralo rezultate rada.
Pri razmatranju funkcija, trebalo bi
naglasiti da Biblioteka ostvaruje svoju dvostruku ulogu: središta sveobuhvatne zbirke
domaćih i stranih publikacija, bibliografskog središta i centralne tačke bibliotečkog
života u zemlji. Ona je,ustvari, njegov piramidalni vrh.
U vladajućoj eksploziji informacija,
sadržanih u raznim medijima, Biblioteka će nabavljati i izgrađivati svoje fondove i
zbirke, težeći ka stvaranju istinske riznice publikacija o identitetu svoje zemlje, ali
će i prema mogućnostima, nabavljati i strane publikacije, kako bi mogla odgovoriti svim
zahtjevima narastajuće korisničke populacije.
Biblioteka je nastarija ustanova iz oblasti
kulture, nastala je kao proizvod duhovnog stvaralaštva prošlih generacija u raznim
epohama svoje duge historije, koja joj uvijek nije bila naklonjena. Biblioteke su građene
i rušene, spaljivane da bi ponovo iz pepela izašle, a postojat će sve dok postoji
ljudska civilizacija.
Zaključci
1) U raznim zemljama svijeta uvijek postoji
jedna biblioteka (nekada i dvije), koja se razlikuje od ostalih biblioteka, označena kao
nacionalna i onda kada takav naziv ne nosi. Nacionalna biblioteka je nastala kao izraz
potrebe naroda na određenom tlu u datom historijskom trenutku razvoja. Nastala je kao
riznica publikacija, nekada u tradicionalnom obliku, a danas u raznovrsnostima
nekonvencionalnih oblika.
2) Nacionalne biblioteke preuzimaju svoje
funkcije postepeno u skladu sa zadacima koji se javljaju kao proizvod određenog
vremenskog razdoblja. Funkcije su razmatrane na više svjetskih skupova u okviru IFLE, ali
i u stručnim časopisima.
3) NUB BiH u sadašnjem trenutku svog
postojanja nalazi se pred golemim zadacima rekonstrukcije svojih ugašenih funkcija, ali i
preuzimanja obaveza u susretu s novim tehnološkim promjenama u svijetu. Put koji će NUB
BiH slijediti nije ni lagahan ni jednostavan, ali je ostvarljiv.
4) NUB BiH u okviru svojih funkcija ima
dvostruku ulogu: riznice publikacija svoje zemlje, ali i stranih publikacija,
bibliotečkog rada i ona je piramidalni vrh bibliotečke strukture svoje zemlje.
5) Sumirajući potrebe Biblioteke moglo bi se
rećI: zgrada, knjige i ljudi.
Citirana literatura
1) Humprhies, Kenneth W.
The Role if the National Library. A Preliminary Statement. Libri, 14/1964. p. 356-368.
2) University Grants
Committee. Report of the Committee on Libraries. London, HMSO, 1967 (Parry Report), p. 81.
3) Humphries, Kenneth W.
Les fonctions d'une bibliotheque nationale. Unesco bulletin des bibliotheques, 20/1966.
4) Aparac-Gazivoda, Tatjana. Nacionalne
biblioteke u vrijeme promjena. Međunarodni seminar u Yorku, 29.4.-11.5.1990. Vjesnik
bibliotekara Hrvatske, 33/1990, p. 159- 165.
