Specijalne zbirke Narodne i
univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine
Amra Rešidbegović
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Saopćenje sa skupa: Perspektive
obnove Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Sarajevo 16. i 17. juni
1994.
Publikovano u:
Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 30-32
Sažetak
Specijalne zbirke su se uspjele jednim dijelom
sačuvati od uništenja, a to je rukopisna zbirka, zbirka rariteta. Drugi dio zbirke je
potpuno uništen, a radi se o kartografskoj, muzičkoj, grafičkoj zbirci, te zbirci
doktorskih disertacija i magistarskih radova. Autorica predlaže da se izvrši najprije
rekatalogizacija preostale građe, a zatim priđe kompletiranju i nabavci, uz neophodno
rješenje prostora koji je u ovom trenutku zaista nezadovoljavajući.
Summary
Special anthologies were partially kept from
destruction; one of them is the manuscript anthology, the collection of rarities. The
second part of the manuscript is completely destroyed. It contained collections of maps,
musical and graphical works, and collections of master's thesis and doctorates. The author
suggests that recataloque of the remaining works is done firstly; then to start the
completion and provision of the literature. As the facilities are utterly out of order, it
is necessary to solve the problem of the space to be used.
Specijalne kolekcije
Izlaganje ima za cilj da podsjeti na sadržaj specijalnih
kolekcija Nacionalne i univerzitetske biblioteke prije požara, potom da bar približno
ukaže na trenutno stanje ovih kolekcija i iznese prijedloge o njihovoj rekonstrukciji.
Specijalne kolekcije čini bibliotečka građa od muzejske
i posebne vrijednosti u sadržajnom, umjetničkom i starosnom smislu. Ove kolekcije su
glavni nosioci nacionalne funkcije biblioteke, daju joj najveću vrijednost i po njima se
svaka nacionalna biblioteka prepoznaje.
Specijalne kolekcije Nacionalne i univerzitetske
biblioteke BiH do požara (25. avgusta 1992.) sadržavale su građu od posebne vrijednosti
u formi rukopisa i rariteta u najširem smislu. U ove kolekcije bili su uključeni i
nestandardni oblici zapisa kao što su kartografski, notni, zvučni, likovni i dr. Sva ova
građa bila je razvrstana u šest zbirki: rukopisnu, zbirku rariteta, doktorskih
disertacija u rukopisu, kartografsku, muzičku i grafičku zbirku. Odjeljenje specijalnih
zbirki je učestvovalo i u naučnoistraživačkom radu NUB BiH, koje je imalo za cilj
izradu naučnoistraživačkih projekata, retrospektivne bibliografije BiH i niz
pojedinačnih istraživačkih radova.
Zbirke rukopisa i rariteta, u pravilu, među specijalnim
kolekcijama imaju najveću vrijednost koju im daje sadržaj, a nerijetko i forma, odnosno
izgled publikacija ukoliko se radi o luksuznim, svečanim i iluminiranim primjercima. Ove
naše zbirke bile su veoma raznovrsne, kako po sadržaju tako i grafiji i jezicima na
kojima su i pisani, odnosno štampani. Osim latinicom i ćirilicom bilježimo publikacije
bosančicom, arebicom, glagoljicom i staroslavenskim pismom. Osim bosanskog bili su
zastupljeni još arapski, turski, perzijski, njemački, latinski, italijanski i drugi
jezici.
Rukopisna zbirka
Ova zbirka je imala oko tri hiljade rukopisa koji su
sadržajno bili grupisani u tri podzbirke: arhivsku, orijentalnu i književno-
historijsku.
Arhivsku zbirku činilo je nekoliko tematski zaokruženih
arhivskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana
Kršića, kulturno-prosvjetnih društava "Napredak" i "Prosvjeta", kao
i manje arhivske jedinice i pojedinačni dokumenti.
Orijentalna zbirka skup je oko pet stotina kodeksa pisanih
na arapskom, turskom i perzijskom jeziku u periodu od 17. do 19. stoljeća, pretežno iz
oblasti društvenih i manjim dijelom prirodnih nauka. Unutar zbirke nalazi se niz posebno
vrijednih djela sa umjetničkog aspekta, kao što su Kur'an iz 1755./56. godine koji je
prepisao Husein Bošnjak (čiji je faksimil u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu
štampan 1977. godine), Delail-ul-hajrat Abu Abdallaha iz 1823./24. godine iluminiran u
zlatu, dokumenti arhiva porodice Čengić iz 17. do 19. stoljeća sa originalnim pečatima
i potpisima osmanskih vladara. Zbirka sadrži i originalna djela sa crtežima iz
astronomije, fizike i druga.
Književno-historijskoj zbirci, uz niz pojedinačnih
dokumenata vezanih za znamenite bosanskohercegovačke ličnosti, najveću vrijednost daje
zbirka dokumenata pisanih bosančicom. Veći dio ovih rukopisa odnosi se na Poljičku
republiku iz 16. stoljeća, a ostalo su pojedinačna pisma iz međusobne korespondencije
koju su vodili bosanski begovi, katolički i pravoslavni svećenici, služeći se obično
ovim pismom, koje se,stoga, nazivalo i begovica. U književno-historijskoj zbirci nalazile
su se i priče o kraljici Esteri na hebrejskom u obliku svitaka na pergameni.
Zbirka rariteta
Ova zbirka je prije požara brojala oko četiri hiljade
knjiga. Podzbirke su bile razvrstane prema stoljećima i prema razvoju štampe.
Incunabule su stoga imale najveću vrijednost. Biblioteka
je imala četiri ove knjige štampane u Veneciji i Tubingenu. Vrijednije knjige ovog
perioda bila su dva Zbornika za putnike iz venecijanske štamparije Božidara Vukovića,
te mnoge druge.
17. i 18. stoljeće kao period je obilježen, između
ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima naročito ističemo djela Matije
Divkovića štampane bosančicom na bosanskom jeziku. Tu su i brojna djela Ivana Ančića,
Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima
Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.
19. stoljeće za bosanskohercegovačku štampanu knjigu
predstavlja doba njenog rađanja. Tada se nakon kratkotrajne Goraždanske štamparije iz
1529. godine, najprije iz Sarajeva, a potom i Mostara ubrzano razvija štamparstvo i
praktično nastaju prve bosanskohercegovačke knjige i periodika štampana na ovom tlu.
Tako sve publikacije ovog doba štampane u Bosni i Hercegovini imaju za nas obilježje
rariteta. Naša zbirka je posjedovala gotovo sve knjige i periodiku koja je bila štampana
u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu (1866.-1878.) i štampariji Katoličkog poslanstva,
odnosno Tiskari don Frane Miličevića u Mostaru (1872.-1896.). U ovu podzbirku bile su
uključene i knjige našeg zemljaka iz Istanbula hadži Muharem-efendije Bošnjaka,
alhamijado tekstovi i druge vrijedne knjige univerzalnog značaja.
20. stoljeće je u zbirci rariteta bilo predstavljeno
najrazličitijim bibliofilskim izdanjima od faksimila najvrjednijih rijetkosti svjetskog
značaja, originalnih malotiražnih djela do mini knjiga i slično.
Zbirka doktorskih disertacija u rukopisu
Ova zbirka je brojala oko deset hiljada doktorskih
disertacija odbranjenih na univerzitetima širom bivše Jugoslavije u poslijeratnom
periodu, kao i manji broj teza iz drugih zemalja, naročito Njemačke, Švicarske i
drugih, iz svih oblasti znanja. Najveći dio zbirke činile su doktorske disertacije
bosanskohercegovačkih autora i sa naših univerziteta.
Kartografska, muzička i grafička zbirka
Za razliku od opisane zbirke, preostali, znatno brojniji
dio specijalnih kolekcija NUB BiH, koji su činile kartografska, muzička i grafička
zbirka, potpuno su i zauvijek nestale u plamenu. To je gotovo svih preko sto pedeset
hiljada najrazličitijih i starih geografskih karata, planova i atlasa, muzikalija,
gramofonskih ploča i kaseta, fotografija znamenitih bosanskohercegovačkih ličnosti,
svih sedamdeset hiljada razglednica, grafika i raznog grafičkog i drugog materijala.
Na osnovu revizije preostalog fonda specijalnih kolekcija
koja je izvršena tokom maja i prve trećine juna 1994. godine, registrirano je oko
trinaest hiljada rariteta, rukopisa, doktorskih disertacija, geografskih karata i
fotografija - razglednica, čime je ustanovljen gubitak od oko sto pedeset pet hiljada
publikacija specijalnih kolekcija. U požaru je izgorjelo i četrnaest dragocjenih
kataloga i kartoteka zbirki.
Uvidom u preostalu građu moglo bi se generalno reći da
su kartografska, muzička i grafička zbirka potpuno uništene, da je spaseno pola zbirke
doktorskih disertacija i to uglavnom onih starijih. Zbirke rukopisa i rariteta nisu
gorjele i mogli bismo konstatirati da su uglavnom sačuvane. Detaljnije podatke o
pojedinim vrijednim primjercima bit će moguće dati tek nakon detaljnije sadržajne
revizije fonda koja zahtijeva i za to potreban prostor. Najveći problem za sada
predstavlja neadekvatan smještaj ovog dragocjenog materijala, što može uzrokovati
njegovo dalje propadanje i stvaranje niza novih problema.
Obnova fondova
Obnova fondova specijalnih kolekcija treba obuhvatiti sve
zbirke. Budući da kartografske, muzičke i grafičke zbirke više uopće nema, potrebno
je ovdje krenuti od samog početka, odnosno od formiranja ovih zbirki. Ovi poslovi su već
poduzeti prema planu koji se temelji na prikupljanju,prije svega bosanskohercegovačke
građe ovog profila. Tako je u okviru muzičke zbirke već prikupljeno preko hiljadu
bibliografskih podataka o ratnoj bosanskohercegovačkoj muzičkoj produkciji. Ovi podaci
su počeci istraživanja o našoj ratnoj muzici, a poslužit će i kao vodič u
prikupljanju i kompletiranju muzičke zbirke. Na istim principima se formiraju
kartografska i grafička zbirka. Prilikom obrade primjenjivat će se međunarodni
standardi za bibliografski opis za svaki oblik građe, kao što je rađeno i prije
požara.
Obnova zbirki rukopisa, rariteta i doktorskih disertacija
kretat će se u dva pravca. Prvo je rekatalogizacija sve preostale građe, koja će biti
olakšana zbog sačuvanih inventarskih knjiga, koje će pomoći da se ubrza faza
identifikacije dokumenata, posebno složena u obradi starije građe. Prilikom
katalogizacije primjenjivat će se, kao i prije važeći međunarodni standardi za
bibliografski opis.
Drugi vid obnove ove tri zbirke obuhvatit će nabavku i
kompletiranje. Prednost u ovom poduhvatu dat će se bosanskohercegovačkim rukopisima,
rijetkostima i doktorskim disertacijama prema važećim bibliotečkim principima Bosniake.
Kompletiranju i nabavci uopće, koja se odnosi na specijalne kolekcije, prethodit će
razrađeno i plansko istraživanje od ekipe odgovarajućih stručnjaka, što uključuje i
rad u bibliotekama širom Evrope koje posjeduju publikacije, dokumente i informacije
vezane na bilo koji način za Bosnu i Hercegovinu. To su biblioteke Zagreba, Ljubljane,
Beograda, Skoplja, Beča, Istanbula, Rima, Budimpešte, Kijeva, Bratislave i druge.
Zaključak
Požar je u pogledu obima bibliotečkih jedinica uništio
specijalne kolekcije NUB BiH. Najvrednija građa je ipak sačuvana. Ona je kvalitetan
temelj za dalju izgradnju. Bibliotečki stručnjaci imaju program njegove obnove zasnovan
na međunarodnim bibliotečkim standardima i principima Bosniake. Nijedan od ovih poslova
se ne može poduzeti bez odgovarajućeg prostora. Zato, preostala građa, programi,
istraživanja i sav rad ostat će uzaludni ako se adekvatno ne riješi prostorni problem
NUB BiH.
