Stanje i mogućnosti djelovanja u
fakultetskim bibliotekama Univerziteta u Sarajevu
Biserka Sabljaković
Ekonomski fakultet, Sarajevo
Saopćenje sa skupa: Stanje i
perspektive bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini Sarajevo 25. i 26. maj 1996.
Publikovano u:
Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 51-53
Sažetak
U izlaganju je dat kratak osvrt na stanje u
fakultetskim bibliotekama. Izložene su osnovne funkcije i potrebe fakultetskih
biblioteka. Težište je dato na međubibliotečkoj saradnji i potrebi za većim
materijalnim ulaganjima na osavremenjivanju rada biblioteka. Njihov značaj u nastavi,
obrazovanju, naučnoistraživačkom radu i kulturnim potrebama studenata kao najbrojnije
korisničke populacije od neprocjenjivog je značaja za opći razvoj društva.
Summary
This composition gives a short review of the
status of the University Libraries. The main functions and the needs of the University
Libraries are presented in it. The issues of the inter-library cooperation and the
necessity of greater financial investmenst as to modernize the activities of the libraries
are stressed in this work. Their importance in the fields of teaching, education,
scientific and research work and cultural wants of students, as the most significant
population to use the libraries, is priceless for the general development of the society.
Ne bih vam govorila o trenutnom stanju u fakultetskim
bibliotekama jer svima je dobro poznato šta je ovaj strašni rat ostavio iz sebe.
Fakulteti: Saobraćajni, Elektrotehnički, Poljoprivredni i Šumarski, kao i naša
Nacionalna i univerzitetska biblioteka, ostali su i bez zgrade i bez bibliotečkih
fondova.
Dosta bibliotečke građe stradalo je u stanovima
korisnika i kabinetima profesora. To je većinom vredniji i noviji dio fondova. Veličina
preostalih fondova fakultetskih biblioteka ne odražava i njegov kvalitet. U toku rata
biblioteke i ostalih fakulteta nisu prekidale rad sa korisnicima. Interes za knjigu i
učenje bio je neka vrsta samozaštite i naučni rad je stvarao privid izoliranosti i
poništavanja strahota ratne stvarnosti koja nas je okruživala.
Fakultetske biblioteke imaju najbrojniju korisničku
populaciju. Potrebe studentske korisničke populacije za informacijama i znanjem nužne su
u procesu savladavanja nastavnog gradiva, ali i u procesu samoobrazovanja, odnosno
stjecanja novih znanja i vještina, koje nisu obuhvaćene nastavnim programima. Jasno je
da se kvalitetno obrazovanje i naučnoistraživački rad, ukoliko se želi odvijati po
svjetskim mjerilima, ne mogu razvijati bez organizirane bibliotečko-informacijske
djelatnosti, ali je potrebno izdvojiti znatna finansijska sredstva da bi se ostvarila
edukacijska i naučnoistraživačka djelatnost na univerzitetu.
Razvoj svakog fakulteta i univerziteta, pa i našeg, u
velikoj mjeri je direktno ovisan od odnosa akademske zajednice, Rektorata Univerziteta i
uprave fakulteta prema biblioteci i njenim uslugama za studente.
Biblioteke i bibliotekarstvo ne možemo podići na viši
nivo bez većih materijalnih ulaganja. Svi napori u podizanju nivoa vlastitog stručnog
rada nedovoljni su bez veće pomoći društva u cjelini. Loše stanje u bibliotečkoj
djelatnosti je odraz stvarnog stanja u društvu, a posebno njegovog kulturnog nivoa.
Svaka biblioteka, pa i fakultetska, može uspješno
djelovati ako ima stručno osoblje, ako prati općedruštvene tokove i ako je povezana sa
ostalim bibliotekama i srodnim institucijama.
Nijedna fakultetska biblioteka ne može djelovati
izolirano, zatvorena unutar svog fakulteta već se mora povezivati s drugim bibliotekama i
otvarati prema zainteresiranima izvan svog neposrednog okruženja. Potrebna je saradnja sa
poduzećima čiji se krug djelovanja preklapa ili zadire u područje djelovanja fakulteta.
Nameće se i problem međusobne saradnje biblioteka unutar istog naučnog područja,
odnosno, njegovih rubnih dijelova, a zatim i saradnja biblioteka različitih područja. To
bi značilo da svaka biblioteka u svakom času može doći do potrebne zabilježene
informacije.
Ipak, primarni zadatak fakultetskih biblioteka je u
neposrednoj vezi sa organizacijom nastave i naučnog rada na fakultetu kojem pripada. One
moraju pratiti potrebe naučnih radnika. Veliki problem proizilazi iz toga što daleko
mnogobrojnija studentska populacija u velikoj mjeri opterećuje rad službe, pa je
srazmjerno teško uskladiti interese nastave i naučnih istraživanja. To je posebno
teško kada nedostaju finansijska sredstva za nabavku potrebne građe. S obzirom na
nedovoljna finansijska sredstva (1),
fakultetske biblioteke trebaju planski izgrađivati svoje fondove sarađujući u nabavci
građe sa srodnim ili susjednim bibliotekama. Biblioteke trebaju zajednički izgrađivati
svoje fondove da bi ih mogle zajednički koristiti, a pri tom bi znatno smanjile
troškove. Pretpostavka za to je kvalitativno ujednačavanje bibliotečkog poslovanja, kao
i primjena standarda.
Poseban problem je nadoknađivanje propuštene nabavke
tokom ovih ratnih godina. Moramo doći do informacija o svjetskoj izdavačkoj produkciji
za protekli period i nabaviti bar po jedan primjerak svake vrijedne publikacije objavljene
bilo gdje u svijetu.
Da bi funkcionisala koordinacija u nabavci između
fakultetskih biblioteka, treba se izboriti da svaki fakultet ima čitaonicu za studente i
ostale korisnike, odnosno odgovarajući radni prostor i neposredan pristup građi.
Najneophodnija koordinacija je u nabavci stručnih
periodičnih publikacija, a to uvjetuje posjedovanje fotokopirnog aparata kako bi
biblioteka mogla davati usluge svojim korisnicima i vršiti međubibliotečku saradnju i
pozajmicu. Unapređenje međusobne i međunarodne saradnje sastojala bi se u razmjeni
podataka o sadržaju fondova, posebno razmjeni informacija o stranoj naučnoj i stručnoj
literaturi i plasmanu naše knjige u svijetu.
Biblioteke trebaju razmjenjivati programe rada, planove,
izvještaje o radu, poslovnike, stručnu literaturu iz bibliotekarstva, protok znanja kroz
prijevode, prikaze i izvještaje također je bitan. Potrebna je i kontrola cirkulacije
bibliotečkog fonda, jer ono što je posuđeno u određenom vremenu, mora biti ponovo
uključeno u cirkulaciju.
Fakultetske biblioteke na Sarajevskom univerzitetu zbog
četverogodišnjih ratnih strahota nisu bile u mogućnosti pratiti promjene u načinu rada
koje su posljedica uvođenja kompjutera, tehnoloških mreža i nastanka novih vrsta
građe. Kod nas se uvijek osjećao i nedovoljan broj stručnih bibliotečkih radnika.
Svima je dobro poznato da su za uspješno poslovanje fakultetske biblioteke neophodni
stručni i motivisani kadrovi koji su spremni za obrazovanje tokom cijelog života.
Fakultetske biblioteke su sastavni dio naučnonastavne
infrastrukture, pa svojim fondovima, službama i uslugama doprinose razvoju nauke i
pomažu u odvijanju odgojno-obrazovnog i naučnoistraživačkog rada na univerzitetu. Da
bi odgovorile toj funkciji, biblioteke trebaju pročistiti knjižni fond od zastarjele
građe, posebno naučne literature koja više nije aktuelna. Jedno od djelotvornih
rješenja je stvaranje takozvane depozitarne biblioteke na nivou Univerziteta i NUB- a,
ali ipak dogovorom nekoliko srodnih biblioteka gdje bi se premjestili stari fondovi koji
nisu aktuelni i koji se ne koriste često.
Treba predložiti metodologiju rada za izradu projekta za
automatiziranu mrežu biblioteka u BiH. Nosilac tog projekta trebala bi biti Nacionalna i
univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, koja bi ponovo trebala preuzeti i centralnu
funkciju naučne i matične biblioteke koju je imala prije rata.
Bez obzira kakve su fakultetske biblioteke bile prije rata
i kakve su sada i u kakvom su zaostatku s obzirom na razvoj biblioteka u svijetu, trebamo
raditi na tome da pravimo biblioteke onakve kakve bi trebale biti.
Smatram potrebnim da još jednom spomenem preporuke Harry
Faulkner-Browna koji kaže da fakultetska biblioteka treba da je: fleksibilna, kompaktna,
pristupačna, da može da raste, raznovrsna, organizirana, ugodna, stalna u prostornoj
klimi, sigurna i ekonomična.
Društvo bibliotekara bi uz pomoć i saradnju svih
članova trebalo organizirati obilazak i posjetu bibliotekama radi uočavanja problema i
pronalaženja rješenja. Na taj način bi se upoznali sa uvjetima rada u drugim sredinama
i lakše bi mogli razmjenjivati iskustva u rješavanju konkretnih problema u radu.
Trebalo bi za početak sačiniti i objaviti publikaciju
pod nazivom "Vodič kroz biblioteke grada Sarajeva" sa posebnim osvrtom na
fakultetske biblioteke Univerziteta u Sarajevu. Za svaku biblioteku treba navesti: adresu,
telefon, fax, osobu za kontakte, radno vrijeme sa korisnicima, kratku informaciju o
bibliotečkom fondu i uslugama koje biblioteka može pružiti. Ta bi se publikacija
dostavila svim bibliotekarima i ona bi koristila u svakodnevnom radu i razmjeni
informacija.
Zaključak
Treba što prije doći do informacija o izdavačkoj
produkciji u svijetu.
Koordinirati nabavku bibliotečke građe, a naročito
periodičnih publikacija.
Stvoriti tzv. depozitarnu biblioteku na nivou
Univerziteta.
Bez dovoljnog broja stručnih i visokoobrazovanih kadrova
koji su spremni na stalno obrazovanje i usavršavanje, nijedna fakultetska biblioteka ne
može u potpunosti odgovoriti svojoj funkciji.
Literatura
1. AparaćGazivoda, Tatjana: Teorijske osnove knjižnične
znanosti. Zagreb, Filozofski fakultet, Zavod za informacijske znanosti, 1993.
2. Jelušić, Srećko: Struktura i organizacija
knjižničnih sustava, Zagreb, Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije odsjeka
za inf. znanosti, 1992.
3. Sečić, Dora: Informacijska služba u knjižnici,
Rijeka, Benja, 1995.
4. Tadić, Katica: Rad u knjižnici, Opatija, Benja, 1994.
5. Urquhart, Donald J.: Načela bibliotekarstva /preveli
Srećko Julušić i Tatjana Aparać Gazivoda, Rijeka, Izdavački centar Rijeka, 1986.
6. Čaki, Piroška - Nestorović-Petrovski Slavica:
Značaj smještaja i savremene opreme biblioteka u funkciji korišćenja informacija u
visokoškolskim ustanovama // Bibliotekarstvo, 32 (1987), 64- 69.
(1) U proteklom periodu jedini izvor
su bile rijetke donacije, kao primjer može poslužiti podatak da je biblioteka Ekonomskog
fakulteta u 1993. godini dobila 18 knjiga, a prije rata prosjek prinove knjižnog fonda
iznosio je 3-4.000 knjiga i 300 naslova periodičnih publikacija
