Stanje bibliotekarstva u narodnim
bibliotekama tuzlanskog matičnog područja
Enisa Žunić
Narodna i univerzitetska biblioteka,
Tuzla
Saopćenje sa skupa: Stanje i
perspektive bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini Sarajevo 25. i 26. maj 1996.
Publikovano u:
Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 37-41 (1992-1996), str. 54-57
Sažetak
U ovome izlaganju dato je stanje
bibliotekarstva u narodnim bibliotekama u Tuzli, analizirajući uvjete rada i status ovih
biblioteka, njihov stručni rad i aktivnosti u narednom periodu. Na osnovu predočene
situacije autorica predlaže nekoliko faza prevazilaženja postojećeg stanja sa posebnom
finansijskom potporom za nabavku odgovarajuće opreme neophodne za rad biblioteka.
Summary
This composition presents the state of the
library science in national libraries in Tuzla. It analyses the working conditions and the
status of these libraries, their expert work and activities in the forthcoming period. The
author suggests, on the basis of the presented situation, several phases to overcome the
current conditions referring to a special financial support as to obtain appropriate
equipment which is necessary for the work of the libraries.
Stanje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini je duži
period bilo nezadovoljavajuće, pa je 1988. godine formirana mreža matičnih biblioteka
koje imaju zadatak da razvijaju, unapređuju i povezuju bibliotečku djelatnost regiona sa
bibliotečko-informacionim sistemom Bosne i Hercegovine. Narodna biblioteka Tuzla
određena je da obavlja matične poslove bibliotečke djelatnosti na području općina:
Tuzla, Banovići, Bijeljina, Bratunac, Brčko, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj,
Lopare, Lukavac, Orašje, Srebrenica, Srebrenik, Šekovići,l Ugljevik, Vlasenica, Zvornik
i Živinice. Poslovi u razvoju bibliotekarstva krenuli su u pozitivnom smjeru i
nagovještavali su renesansu bibliotečke djelatnosti.
Međutim, ratna katastrofa ne zaobilazi ni bibliotečku
djelatnost, pa ni tuzlansko područje. Mnoge biblioteke su uništene, oštećene, pokidane
su neposredno pred rat veze među bibliotekama tako da je zaustavljen rad na razvoju
bibliotečke djelatnosti.
Narodna biblioteka Tuzle, na početku rata integrisana u
Narodnu i univerzitetsku biblioteku Tuzla, tokom rata nije prekidala svoj rad, a koliko su
joj ratne prilike dozvoljavale obavljala je matične poslove za slobodni dio područja.
Već krajem 1992. godine uspostavljaju se veze sa nekoliko
biblioteka i održava se prvi sastanak bibliotečkih radnika kojem prisustvuju
predstavnici narodnih, školskih i visokoškolskih biblioteka, na kojem se razgovaralo o
aktuelnim problemima bibliotekarstva tuzlanskog područja, kao i perspektivama. Isto tako,
vremenom, Biblioteka je vršila nadzor nad stanjem rada i stručnim radom nekoliko
narodnih, školskih i specijalnih biblioteka, evidentirala biblioteke, te pružala
stručnu pomoć. Posao nadzora u radu biblioteka zbog objektivnih okolnosti nije potpuno
izvršen, a do sada su urađene pojedinačne analize stanja biblioteka i dostavljene
bibliotekama i Razvojnoj službi Nacionalne i univerzitetske biblioteke Sarajevo.
Na osnovu nekoliko izvršenih obilazaka, usmenih
kontakata, zajedničkih i individualnih sastanaka, urađena je skica stanja
bibliotekarstva tuzlanskog područja, a dogovoreno je da se prirotetno ovo stanje
preciznije sagleda i utvrde jasne perspektive programa rada.
U ovoj analizi sagledani su:
I Uvjeti rada i status narodnih biblioteka tuzlanskog
matičnog područja;
II Stručni rad narodnih biblioteka tuzlanskog matičnog
područja;
III Polazeći od činjeničnog stanja, utvrđeni su zadaci
i aktivnosti u narednom periodu koji će se etapno raditi, a u svrhu povezivanja
biblioteka tuzlanskog matičnog područja općine, kantona i države.
1. Uvjeti rada narodnih biblioteka tuzlanskog matičnog
područja
Na slobodnoj teritoriji tuzlanskog matičnog područja, od
početka agresije na BiH, neprekidno radi 7 narodnih biblioteka, i to u: Tuzli,
Banovićima, Gračanici, Kladnju, Lukavcu, Srebreniku i Živinicama, a od nedavno i
Narodna biblioteka u Gradačcu.
Deset narodnih biblioteka, i to u Bijeljini, Bratuncu,
Brčkom, Loparama, Orašju, Srebrenici, Šekovićima, Ugljeviku, Vlasenici i Zvorniku
nalaze se na privremeno okupiranoj teritoriji. Naša saznanja o njihovom radu su veoma
oskudna jer potječu od protjeranih bibliotečkih radnika. Biblioteka u Kalesiji je, prema
svjedočenju očevidaca, uništena.
-Većina narodnih biblioteka u toku rata ugasila je svoju
djelatnost.
-Stanje knjižnog fonda se promijenilo, knjižni fond je
stradao, a grubo se procjenjuje da narodne biblioteke tuzlanskog matičnog područja
posjeduju najmanje oko 600.000 primjeraka knjiga i neznatan broj periodičnih publikacija,
osim NUB Tuzla, koja ima 1.000 naslova periodičnih publikacija.
-Većina narodnih biblioteka je početkom rata morala
ustupiti dio prostora ili je ostala bez njega (Kladanj), a većina njih radi u
nezadovoljavajućem prostoru (sve na nekoliko m2).
-Stanje opreme u bibliotekama je nezadovoljavajuće.
Bibliotekama nedostaje čak i osnovna oprema (police i namještaj), a nemoguće je
navoditi spisak ostale opreme koja bibliotekama nedostaje, jer bi bio prevelik.
-Na 7 slobodnih općina tuzlanskog matičnog područja
koje je u toku rata evidentirala NUB Tuzla, početkom rata broj bibliotečkog kadra u
bibliotekama se znatno smanjio. U nekim sredinama ovaj broj je čak prepolovljen.
-Tokom rata upražnjena mjesta su se popunjavala uglavnom
neadekvatno profiliranim kadrom, a u nekim sredinama su još uvijek nepopunjena. Kadrovska
situacija je i prije rata na ovom području bila nezadovoljavajuća. I tada je nedostajao
adekvatan stručni kadar, a broj bibliotečkih radnika je bio znatno manji od zahtjeva
savremene biblioteke.
-U narodnim bibliotekama tuzlanskog matičnog područja
posao obavljaju 34 bibliotečka radnika (7 VS, 12 VŠS, 15 SSS). U odnosu na zahtjeve
savremenog bibliotekarstva, kadrovska situacija je u svim pogledima nezadovoljavajuća.
-Osim NUB Tuzla, koja je samostalna, jedino su Narodne
biblioteke u Gračanici i Lukavcu svojevremeno ispunjavale uvjete za samostalnost.
Međutim, sada je pitanje da li i one ispunjavaju ove uvjete, a ostale biblioteke ne
ispunjavaju uvjete ni za rad u sastavu nekih drugih organizacija.
-U toku rata prestalo je sve finansiranje, i to je
najveći problem i izvor svih ostalih problema. Biblioteke ostvaruju neka sredstva u
skladu sa općim propisima ustanova, ali ona nisu dovoljna za opstanak, pa biblioteke i
dalje najveći dio sredstava ostvaruju posredstvom ustanova u čijem sastavu rade.
-U cjelini gledajući, uvjeti rada i status narodnih
biblioteka tuzlanskog matičnog područja su nezadovoljavajući.
2 Stručni rad u narodnim bibliotekama tuzlanskog
matičnog područja
-U većini narodnih biblioteka prestalo se sa nabavkom
knjiga putem kupovine. Drugi načini, kao što su poklon, izuzimanje iz napuštenih
stanova i otkup od građana, češće se primjenjuju, a izostala je svaka koordinacija u
nabavci, unutar i među bibliotekama.
-Većina narodnih biblioteka stagnira u vođenju
evidencije bibliotečke građe, u najboljim slučajevima ona se vodi povremeno.
-Na izradi kataloga radi se povremeno ili nikako.
-Od izbijanja rata u bibliotekama se povećao broj
korisnika i u mnogim bibliotekama sav rad se svodi samo na usluživanje korisnika.
Međutim, zahtjevi korisnika su davno prevazišli mogućnosti biblioteka, jer se građa
pozajmljuje samo iz postojećih fondova, dok se pozajmljivanje putem međubibliotečke
pozajmice još uvijek ne može ostvariti.
-U okviru kulturne i javne djelatnosti većina biblioteka
priređuje manifestacije za promociju knjiga.
-Nije potrebno govoriti koliko je značajno popunjavanje
fondova zavičajnom građom objavljenom u ratu. Ovaj značajan zadatak u mnogim sredinama
nije ni zapažen, a kamoli proveden.
-Uglavnom se prestalo s formiranjem ostalih zbirki jer je
stručna i priručna građa zbog visokih cijena još uvijek nepristupačna za kupovinu.
-Mjere zaštite knjižnog fonda su minimalne, skoro
nikakve.
3. Zaključna razmatranja
Sagledavajući sadašnje uvjete i stručni rad narodnih
biblioteka tuzlanskog matičnog područja (slobodna teritorija), uvažavajući predratna
saznanja, zadatke i značajne stavove do kojih se, pri formiranju i uspostavljanju
bibliotečkog sistema (BIS), bilo došlo (izvršene javne rasprave, stvarne valorizacije i
društvene verifikacije koncepta BIS-a Univerzitetske biblioteke u Javnu ustanovu
"Narodna i univerzitetska biblioteka" Tuzla, te uvažavajući stvarne i
potencijalne potrebe korisnika i realne mogućnosti za nastavak rada na uspostavljanju
BiS-a ocijenjeno je da bi se, zbog početka rata zaustavljeni postupak povezivanja
narodnih biblioteka tuzlanskog matičnog područja, mogao nastaviti na slijedeći način:
I.
1. Završiti obilazak narodnih biblioteka 8 općina
slobodnog područja.
2. Obići općinu Kalesija i vidjeti mogućnost pokretanja
rada biblioteke.
3. Obići predstavništva privremeno okupiranih općina i
vidjeti mogućnosti nastavka i formiranja bibliotečke djelatnosti na slobodnim
teritorijama.
II.
Nakon obilaska matičnog područja izraditi pojedinačne
izvještaje i opću analizu uvjeta rada, statusu i stručnom radu u narodnim bibliotekama
tuzlanskog matičnog područja. Ovu analizu dostaviti svim narodnim bibliotekama
tuzlanskog matičnog područja, NUB Sarajevo, predstavništvima općina, Ministarstvima
obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlansko-podrinjskog kantona i Federacije Bosne i
Hercegovine.
III.
Započeti javnu raspravu, stručnu valorizaciju i
društvenu verifikaciju na rješavanju svih statusnih pitanja narodnih biblioteka
tuzlanskog matičnog područja.
IV.
Početi rad na individualnoj i kolektivnoj edukaciji
kadrova narodnih biblioteka tuzlanskog matičnog područja za izradu informativnih
sredstava - kataloga.
V.
Uporedo raditi na transformisanju bibliotečke jedinice
NUB Tuzla kao bibliotečkog centra narodnih i fakultetskih specijalnih biblioteka, u
jedinstven bibliotečki centar općine, odnosno kantona, koristeći postojeću opremu i
kadrovski potencijal.
VI.
U narednom periodu raditi na osposobljavanju svih
školskih biblioteka radi uključivanja u BIS općine, odnosno tuzlanskog matičnog
područja, a bibliotečki kadar u školama općine Tuzla odmah uključiti u edukaciju.
Zbog veoma teške situacije u bibliotekama i
bibliotekarstvu na području Tuzlansko- podrinjskog kantona, bilo bi neophodno da nam se
finansijski pomogne u:
1. izgradnji porušenih biblioteka na području
Tuzlansko-podrinjskog kantona,
2. obnovi djelimično uništenih biblioteka na području
Tuzlansko-podrinjskog kantona,
3. kupovini i nabavci novih knjiga i druge bibliotečke
građe,
4. kupovini računara (koje biblioteke ne posjeduju),
5. kupovini opreme:
-izložbene vitrine i panoi
-kolica za transport knjiga
-pisaće mašine
-kalkulatori
-magnetofon i televizor
-kinoprojektor i dijaprojektor
-videorekorder i grafoskop
-aparat za fotokopiranje
-mikročitači
-računarska mreža: server pentium, radne stanice 486,
-LAN kartice + softver + instaliranje
-CD čitač i štampač HP 4+
-videokamera i fotoaparat
-ozvučenje: mikseta, pojačala, dek-kasetofon, mikrofoni,
zvučnici
6. edukaciji bibliotečkih radnika (seminari i ostali
vidovi usavršavanja).
