COBISS Centar u Bosni i Hercegovini

Neda Ćukac, Vaska Sotirov-Đukić

COBISS Centar Sarajevo

 

Uvod

Sistem COBISS u BiH prihvaćen je 1997. godine, usvajanjem projekta Računarsko povezivenje biblioteka u BiH preko Interneta čiji je izvođač Institut informacijskih znanosti - IZUM iz Maribora. Cilj prihvatanja ovoga projekta je u prvom redu da se BiH što prije uključi u Internet i time omogući uspostavljanje komunikacjske veze i slanje dokumenata svim zainteresiranim bez obzira na smetnje na vezama. Poznato je da su biblioteke u BiH u ratu dobrim dijelom uništene pa je potrebno što prije stvoriti mogućnosti pristupa postojećim bazama podataka u svijetu,a svakako i izgradnju vlastitih baza što sistem Cobiss i omogućava. U isto vrijeme dolazi do transformacije tradicionalne biblioteke u virtualnu elektronsku.

Uspostavom i razvojem komunikacijske infrastrukture stvara se mogućnost saradnje svih biblioteka na cijeloj teritoriji BiH što pretstavlja značajan pomak u znanstvenom, obrazovnom i kulturnom miljeu.Time se otvaraju mogućnosti za sve zainteresirane, u prvom redu znanstvenom i stručnom osoblju i budućim stručnjacima da veoma brzo dođu do potrebnih informacija. Ovo je time značajnije jer u bibliotekama ne funkcionira sistem nabavke pogotovo inostranih časopisa kao vrlo važnih nosioca informacija, pošto sredstava namjenjenih nabavci nema. Danas, dobijanje informacija nije samo privilegija jednog univerziteta ili pojedinca nego svih zainteresiranih što je od velike važnosti. Stvaranjem COBISS CENTRA BiH potvrđeno je da BiH kao samostalna država želi saradnju sa cijelim svijetom ali, isto tako, želi da svijetu ponudi svoja saznanja, svoje kulturno blago i da potvrdi identitet svoga postojanja.

Kratak istorijat nastanka

Nastanku Cobiss sistema prethodio je projekat izgradnje Sistema naučnih i tehnoloških informacija Jjugoslavije (SNTIJ) čiji je generalni izvođač bio Institut informacijskih znanosti (IZUM) iz Maribora (1989-1992). U okviru toga projekta povezivale su se nacionalne i univerzitetske biblioteke bivše Jugoslavije i uspostavljen je sistem online uzajamne katalogizacije. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (NUB BiH), kao centralno čvorište toga sistema za BiH, otpočela je tada sa primjenom novih tehnologija u bibliotečkom poslovanju i uspostavi sistema uzajamne katalogizacije što je omogućilo ujednačavanje kataloških zapisa na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije. Tako je nastala uzajamna baza YUBIB.U uzajamni katalog postepeno su se počele uključivati i biblioteke u Banja Luci (NUB " Petar Kočić"), u Tuzli (UB), a uskoro i u Mostaru (UB " đžemal Bijedić"). Od specijalnih biblioteka uključila se biblioteka Instituta za nefrologiju Kliničkog centra u Sarajevu.

Takođe su bili potpisani ugovori NUB BiH za pristup stranim bazama podataka kao npr.: ESA-IRS u Fraskatiju, DIALOG u Americi, DATE STAR u Bernu, ECHO u Luksemburgu. U toku rata sve je uništeno, a u međuvremenu je strahovito brzo napredovala primjena savremenih tehnologija u bibliotekama.

Ponovni povratak u svijet znanstvenih i tehnoloških informacija, a time i u svijet automatizovanih biblioteka, dogodio se prilikom prezentacije COBISS sistema u NUB-u u Tuzli, čime je počela implementacija COBISS sistema u BiH.

Osnivanje COBISS Centra

Potpisivanjem ugovora o osnivanju ustanove COBISS Centar u 1998. godini od strane svih univerziteta u BiH, stvoreni su uvijeti za realizaciju projekta Računsko povezivanje biblioteka u BiH preko Interneta.

Internet omogućava pristup velikom broju informacija, korišćenje novih usluga, prevazilaženje prostornih i vremenskih ograničenja, stvaranje elektronske čitaonice, itd. Da bi bibliotekari sagledali značaj Interneta, dajemo jedan citat Edwarda J. Valauskasa, koji kaže: ' Stotine bibliotečkih kataloga stoje na raspolaganju preko Interneta, bilo da se biblioteke nalaze sa druge strane ulice ili na drugom kontinentu. To je put za spajanje informacija vaših kolega na putu koji nije moguć preko nekih drugih tehnologija. Internet može da da odgovore za neka pitanja za koja se čini da je nemoguće dati odgovor. On je nosilac jedne ideje koja je veoma uzvišena - ideja saradnje. Pojedinac nalazi sebe. Na taj način biblioteka razvija pluralizme i različitosti, skida barijere i mijenja koncepte'.

Internet će omogućiti povezivanje biblioteka BiH u sistem COBISS, stvaranje vlastitih baza podataka, transformaciju svih faza bibliotečkog poslovanja, ukratko pretvaranja tradicionalnih biblioteka u automatizovane online biblioteke. COBISS centar će obavljati sljedeće funkcije:

• Stvaranje mogućnosti za implementaciju sistema COBISS u bibliotekama BiH;

• Upravljanje uzajamnom bazom podata BiH (uzajamni katalog);

• Edukacija kadrova i verifikacija stručnog osposobljavanja-dodjela licenci;

• Stručna pomoć bibliotekama pri uvođenja COBISS aplikacija;

• Primjena novih verzija programske opreme;

• Praćenje svih izmjena i dopuna u funkcioniranju COBISS sistema;

• Omogućavanje pristupa do inostranih baza podataka za potrebe biblioteka i specijaliziranih informacijskih centara ;

Nadamo se da će COBISS centar BiH u saradnji sa svim članicama sistema ispuniti svoja očekivanja predviđena projektom kako bi se BiH mogla pridružiti savremenoj Evropi i svijetu . Ulazak BiH u treći milenij biće obogaćen novim saznanjima iz svijeta i mogućnostima prezentacije vlastitih iskustava iz oblasti znanosti, obrazovanja i kulture.

Kadrovi

COBISS Centar kao informacijski bibliografski centar ima osoblje , koje će u saradnji sa IZUM-om i ekspertima iz pojedinih biblioteka u BiH, obavljati svoje zadatke i funkcije, koji su već tačno definisani. Tako će se obezbjediti nesmetani rad svih biblioteka uključenih u COBISS, što će garantovati izgradnju bibliotečko-informacijskog sistema.

Funkcionisanje sistema direktno zavisi od kvaliteta zapisa, pa je neophodno to kontrolisati. Zato je oformljena Komisija za uzajamnu katalogizaciju sa zadatkom da vrši redakciju zapisa za bazu COBIB BiH, verifikaciju kvalificiranosti kreatora zapisa, usaglašavanje pitanja katalogizacijske prakse i specifičnosti potreba određene sredine.

Sastav komisije je sljedeći: Neda Ćukac, Dušan Hanžurej, Nevenka Hajdarević, Zijad Sarajlić i Vaska Sotirov-Đukić.

Kako postati član COBISS sistema?

U sistemu uzajamne katalogizacije mogu da učestvuju nacionalni i punopravni članovi sistema i asocijacije COBISS. Punopravni članovi sistema COBISS se u sistem uzajamne katalogizacije mogu da uključe, kada svoju kvalificiranost dokažu s radom u testnoj sredini uzajamne katalogizacije, što verifikuje nadležan nacionalni član. Poslije verifikacije, svaki budući kreator zapisa dobija licencu, tj. šifru, koja mu omogućava slobodan pristup u uzajamnu bazu podataka i rad u njoj.

Pored biblioteka i drugih ustanova koje sakupljaju raznu građu na teritoriju BiH, pravo za sticanje licence mogu da steknu i pojedinci kao samostalne jedinke.

Programska oprema COBISS:

Programska oprema COBISS sistema sastoji se od više programskih segmenata: COBISS/Katalogizacija,COBISS/Ispisi, COBISS/Pozajmica, COBISS/OPAC. To omogućava da se isti podaci (zapisi) mogu upotrebljavati za različite namjene koje odaberu korisnici sistema, i to:

Javne online dostupne baze podataka sa mogučnošću traženja informacija po različitim gledištima

Baze podataka za ispis različitih bibliografija (nacionalnih, univerzitetskih, specijalnih, autorskih…), kataloških listića, inventarnih knjiga, bar kod, statistika i drugo

Online katalozi monografskih publikacija

Online katalozi serijskih publikacija

Izvor informacija za međubibliotečku pozajmicu

Izvor informacija za koordiniranu nabavku

Baze podataka za automatizaciju lokalnih funkcija biblioteka (pozajmica knjižne građe, nabavka građe, praćenje dolaska serijskih publikacija i druge evidencije)

Izvor informacija za formiranje specijalnih baza podataka

Korisnicima su podaci, odnosno zapisi u bazama podataka dostupni selektivno prema vrsti građe, što znači da je pojedinačna baza podataka sastavljena iz više logičkih segmenata (monografije, serijske publikacije, članci i dr.).

šta je uzajamna katalogizacija?

U procesu uzajamne katalogizacije odvija se unos podataka na lokalnim računarskim sistemima uključenih ustanova. Na lokalnim računarskim sistemima tako nastaju i udružuju se baze podataka na računarskom sistemu informacijskog i bibliografskog servisa IZUM/COBISS te ” istovremeno” i uzajamna (kooperativna) bibliografska baza podataka COBIB. Podaci se generiraju samo jednom i na jednom mjestu-u lokalnoj bazi podataka.

Uzajamna baza se ažurira istovremeno sa lokalnim bazama podataka, čime se dovršava njihova konzistentnost i uklanjaju duplikati zapisa. Lokalne baze podataka same za sebe predstavljaju cjelinu, u odnosu na uzajamne baze podataka i njihove segmente. Za bibliografske zapise iste jedinice knjižne građe u više lokalnih baza, formira se u uzajamnoj bazi samo jedan zapis (zapis je bibliografski potpuni opis jedne bibliotečke jedinice).

šta je to zapis?

Zapis je grupa podataka koji opisuju knjigu. Svaki zapis dobija automatski identifikacioni broj COBISS-ID a sastoji se iz više polja i podpolja. Zapis o jednoj publikaciji uključuje podatke o nabavci građe, narudžbi, kataloškoj obradi podataka o publikaciji, klasifikaciji, mjestu posudbe publikacije i njenog smještaja kao i njen inventarni broj. Zahvaljujući tome, iz ovakvog zapisa možemo dobiti:

• Sve vrste kataloških listića (abecedni, stručni, predmetni, uputni, topografski i dr.)

• Bibliografije

• Spiskove knjiga (bilteni novih naslova…)

• Odštampati inventarne knjige

• Spiskovi predmetnih odrednica, tzv. tezaurus

• Spiskovi otpisane građe

• Spiskovi publikacija za reklamaciju

• Naljepnice za knjige (bar kod, signatura, naslov)

• Statistički pregledi (grupni inventari, prikazi računa i troškova i td.)

Kako se kreiraju zapisi?

Kreator zapisa najprije preko lokalnog računarskog sitema provjerava da li određen bibliografski zapis, što ga želi obraditi, postoji već u uzajamnoj bazi. Ako zapis postoji, tada ga kopira u svoju lokalnu bazu podataka, te unutar kopije prema potrebi dodaje podatke lokalnog značaja (signatura, inventarni broj i td.). U uzajamnu bazu se zatim prenose samo oni podaci koji govore o stanju fonda (signatura i inventarni broj), jer se prema njima evidentira fizička prisutnost određene bibliotečke jedinice na određenoj lokaciji, te podaci koji su potrebni za koordinaciju nabavke građe.

Novi bibliografski zapisi se unose samo u slučaju kad zapis određene bibliotečke jedinice ne postoji u COBIB bazi.

Pri kreiranju zapisa serijskih publikacija se kao normativna baza podataka upotrebljava međunarodna ISSN baza podataka, iz koje se relevantni podaci prenose u COBIB i u lokalne baze podataka.

Kreator zapisa može da dopunjuje i mijenja zapis u lokalnoj i uzajamnoj bazi podataka samo onda kad su to oni zapisi koje je njegova ustanova kreirala, dok zapise drugih ustanova, prema dogovorenim pravima i vremenskim ograničenjima, mogu da mijenjaju samo urednici ovlaštenih biblioteka.

Struktura katalogizacije u sistemu COBISS

Struktura uzajamne i lokalne baze podataka je bila zasnovana na UNIMARC formatu, kojeg je bilo potrebno, radi njegove nedorečenosti, tokom implementacije stalno dopunjavati. Tako se oblikovao COMARC format mašinski čitljivog zapisa za opis i razmjenu podataka u sistemu COBISS, i to za monografske publikacije, doktorske disertacije i magistarske radove, serijske publikacije, neknjižnu građu, članke i 'sivu' literaturu.

COMARC format ima tri segmenta:

• COMARC/B format za bibliografske zapise

• COMARC/A format za normativne podatke

• COMARC/H format za podatke o stanju fonda

Pri razvoju COMARC/A formata za normativne podatke, uzet je u obzir UNIMARC/Authorities (Universal Format for Authorities, 1991). COMARC/A format će se dopunjavati prema potrebi, koja se bude ukazala kod implementacije normativne kontrole ličnih imena, imena korporacija, izdavača kao i kod implementacije višejezičnog riječnika kontrolisanih riječi.

Za razvoj COMARC/H formata korišteni je prijedlog ISO standarda za podatke o stanju fonda, ANSI Z39.44-1986 i USMARC format za podatke o stanju fonda, te lokalni prijedlozi i de facto standardi. U UNIMARC formatu to pitanje nije riješeno.

Zbog potrebe međunarodne razmjene podataka, COMARC će biti i ubuduće zasnivan uglavnom na UNIMARC formatu.

Za sudjelovanje u sistemu uzajamne katalogizacije, pored poznavanja programske opreme COBISS/Katalogizacije, nužno je i poznavanje COMARC i UNIMARC formata, ISBD standarda te drugih pravila iz katalogizacije i klasifikacije.

Informacije

Programska oprema COBISS/Katalogizacija, koja podupire i potpomaže centralnu funkciju informacijskog i bibliografskog servisa IZUM/COBISS, se stalno nadopunjuju i prilagođavaju prema svjetskim standardima. Svi učesnici u COBISS sistemu dobijaju redovno dopune i izmjene, ali isto tako su dobrodošli i svi prijedlozi, koji mogu doprinijeti poboljšanju programske opreme.

Sve informacije u vezi sa radom programske opreme COBISS, kao i druge informacije, korisnici mogu da dobiju svakog radnog dana na telefonu:

Korisnici mogu svoje zahtjeve i prijedloge slati na adresu:

COBISS centar

Obala Kulina Bana 16

Sarajevo

Preporuke za budući rad

Pored već postojećih biblioteka potrebno je uključivati nove biblioteke uz puno poštovanje njihovih specifičnosti i širiti mrežu biblioteka, te na taj način graditi bibliotečki informacijski sistem BiH.

Pomagati bibliotekama u nabavci programske opreme koja je neophodna za funkcioniranje sistema i njihovo povezivanje.

Raditi na permanentnom obrazovanju kadrova uz stalno praćenje primjene novih praktičnih saznanja.

Pratiti zahtijeve korisnika COBISS sistema i sve promjene koje se dešavaju na polju bibliotečko informacijske djelatnosti, analizirati ih i predlagati njihovo rješenje.