ISBN i njegova primjena u izdavaštvu Bosne i Hercegovine

Nevenka Hajdarević

Centar za ISBN Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 42 (1997), str. 71-73

Počeci ISBN-a

Internacionalni standardni knjižni broj (ISBN) je broj koji se dodjeljuje izdavaču. Njegova primjena datira od 1966. godine, kada se počeo upotrebljavati u Velikoj Britaniji kao SBN (Standard Book Number), a obuhvatao je samo izdavače sa engleskog jezičkog područja. Sedamdesetih godina SBN je postao internacionalni, tako da danas obuhvata oko sto nacionalnih agencija. Sjedište ISBN je u Berlinu.

Kako je sastavljen ISBN

On je sastavlje od kratice ISBN i deset brojeva raspoređenih u četiri skupina odvojene crticom ili razmakom. Prva skupina brojeva sadrži podatak o jeziku ili državi izdavanja, druga skupina označava izdavača unutar prve skupine, treća skupina brojeva je oznaka naslova i četvrta kontrolni broj.

ISBN 9958-40-000-6

broj države ili jezičke skupine

oznaka izdavača

000- oznaka naslova

6 kontrolni broj

Značaj i primjena ISBN-a

Internacionalni standardni knjižni broj služi da identifikuje knjigu, odnosno njen naslov. Uvođenje ISBN-a rezultat je porasta izdavačke produkcije i potrebe da svi oblici poslovanja s knjigom (uvoz-izvoz, obrada narudžbi, evidencija prednarudžbi, marketing, bibliografski opis, međubibliotečka pozajmica, svi oblici međunarodne razmjene knjiga, inventura, službe skladištenja) budu ažurirani i mašinski čitljivi, tj. pogodni za automatsku obradu podataka.

Ko dodjeljuje ISBN

ISBN dodjeljuje nacionalni centar za ISBN pod kontrolom Međunarodne ISBN agencije u Berlinu. Svaki centar zadužen je za vođenje i upravljanje međunarodnim brojem dodijeljenim državi. Centar za ISBN dodjeljuje ISBN izdavačima prema veličini njihove produkcije, daje upute izdavačima, dodjeljuje ISBN publikacijama, vodi registar svih izdavačkih skupina i registar istrošenih brojeva, daje upute i pruža pomoć izdavačima, reklamira i daje informacije o ISBN-u, surađuje sa ISBN agencijom iz Berlina i redovno šalje podatke o izdavačima. Svake godine ISBN Agency izdaje Publishers' International ISBN Directory koji sačinjavaju tri registra (numerički, alfabetski, po državama). Od 1996. godine Directory se izdaje i na CD-ROM-u.

Kako se izdavač uključuje u ISBN sistem

Svaki izdavač koji se želi uključiti u ISBN sistem treba ispuniti upitnik, koji se dobije u agenciji za ISBN, i priložiti izdavački plan. Na temelju toga izdavač zauzima odgovarajuće mjesto u ISBN sistemu.

Knjiga kao roba

EAN prugasti kod za knjige

EAN (European Article Numbering - Evropsko označavanje proizvoda brojevima)

Na osnovu ISBN broja radi se EAN kod. EAN kod je sastavljen od BAR (Books Article) koda za knjigu kao proizvod i ISBN broja bez zadnjeg kontrolnog broja. Oznaka za knjigu kao proizvod je 978 i to je jedini besplatan kod u okviru kodova za proizvode.

Na osnovu dodijeljenog ISBN broja izdavač je dužan da izradi na zadnjem koričnom listu EAN kod. Izdavači, za razliku od drugih proizvođača, ne plaćaju nacionalnom EAN centru taksu za korištenje EAN broja za knjige.

Izdavaštvo u Bosni i Hercegovini

Izdavaštvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. Prve knjige u BiH štampane su u S+tampariji Sopotnici kod Goražda (1529-1531). Poslije toga, dugi niz godina pisci iz Bosne i Hercegovine svoje knjige štampali su u drugim zemljama. Godine 1866. osnovana je štamparija u Sarajevu. Od tada se izdavaštvo razvija u kontinuitetu. Mnogi poznati bh. pisci bili su ujedno i izdavači. Poslije Drugog svjetskog rata počeo je organizovan razvoj izdavaštva u BiH. U Sarajevu je osnovano više izdavačkih preduzeća, a svaki veći grad u Bosni i Hercegovini imamo je po jednog izdavača. Godine 1945. osnovano je IP Svjetlost sa zadatkom da objavljuje udžbenike i drugu literaturu. Godine 1950. osnovano je IP "Veselin Masleša" sa ciljem da izdaje literaturu za visoke škole i fakultete. Mnoge kulturne i javne ustanove bave se izdavaštvom. Godišnje se u Bosni i Hercegovini izda oko 800 naslova knjiga.

Iskustvo i rezultati primjene ISBN-a u Bosni i Hercegovini

Velika je potražnja za našom knjigom i na inotržištu, a jedan od uslova koje postavlja distributer je da knjiga ima ISBN. Knjigu je moguće naručiti navodeći samo ISBN broj, jer je to najprecizniji, najjednostavniji podatak za identifikaciju publikacije.

U tom slučaju ne može doći do dupliranja podataka, ne postoje jezičke barijere, i moguće greške oko navođenja imena autora, naslova i drugih podataka su izbjegnute.

Izdavači iz Bosne i Hercegovine ISBN koriste od 1987. i, u okviru broja 86 koji je označavao izdavače iz ex-Jugoslavije, imali su registrovanih oko 80 izdavača. Najveći izdavač u okviru indeksa za državu 86 bila je sarajevska Svjetlost.

Osnivanje i iskustva u radu Centra za ISBN Bosne i Hercegovine

Pri Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine ratne 1994. g. formiran je Centar za ISBN Bosne i Hercegovine sa zadatkom da prikuplja podatke o izdavačima i njihovoj produkciji.

Napravljena je precizna analiza izdavačke djelatnosti u Bosni i Hercegovini, sačinjen Registar izdavača koji je sadržavao osnovne podatke za oko 400 izdavača. Taj se Registar stalno dopunjavao, tako da danas obuhvata oko 600 izdavača, radnih organizacija ili ustanova koje se uz osnovnu djelatnost bave i izdavaštvom ili pojedinaca koji se bave izdavaštvom.

Uz svu neophodnu proceduru,Agency ISBN (Berlin) je državi Bosni i Hercegovini dodijelila ISBN broj marta 1997. g.

Na taj način izdavačima iz Bosne i Hercegovine pružena je mogućnost da svoja monografska izdanja obilježe međunarodnom standardnom oznakom za knjigu - ISBN-om.

ISBN broj za Bosnu i Hercegovinu je 9958 (devet-devet-pet-osam)

Na osnovu dodijeljenog broja za državu (9958) napravljena je klasifikacija izdavača prema veličini njihove produkcije.

Svi izdavači iz Bosne i Hercegovine svrstani su u četiri grupe.

Brojem 9958 može biti obuhvaćen 1441 izdavač iz Bosne i Hercegovine, odnosno 100.000 naslova.

U odnosu na ukupan broj izdavača ISBN-om je obuhvaćeno oko 50%.

S obzirom na broj izdavača uvrštenih u Registar izdavača ovaj procenat je nedovoljan. Međutim, treba imati u vidu da je mnogim izdavaštvo sporedna djelatnost. Veliki problem predstavlja i to što nekim bh. izdavačima iz Republike Srpske ISBN broj još uvijek dodjeljuje agencija druge države (Jugoslovenski bibliografski institut). Uputili smo pismo JBI i zahtijevali od njih da prestanu da dodjeljuju ISBN izdavačima iz Bosne i Hercegovine. Upoznali smo i Agency ISBN sa kršenjem pravila za dodjeljivanje ISBN-a.

Od septembra 1997. do danas ISBN-om je obuhvaćeno oko 300 izdavača, odnosno oko 600 naslova knjiga i oko 800 dodijeljenih brojeva. Neka izdanja (udžbenici) imaju po dva izdavača, odnosno ISBN-a.