Iskustva Narodne i univerzitetske biblioteke Tuzla u primjeni COBISS-a

Zijad Sarajlić

Narodna i univerziteska biblioteka, Tuzla

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 42 (1997), str. 91-92

 

Prva iskustva tuzlanskih bibliotekara u primjeni programske opreme COBISS za kompjutersku obradu bibliotečke građe vezana za period od 1988. do 1991.godine kada je Univerzitetska biblioteka u Tuzli, zajedno sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine (NUB BiH) i ostalim BH univerzitetskim bibliotekama, učestvovala u projektu izgradnje online uzajamnog kataloga bivše Jugoslavije, u kome je Računarski centar Univerziteta u Mariboru imao ulogu glavnog informacijskog servisa.

Tokom strašnog četverogodišnjeg rata, agresor na Bosnu i Hercegovinu je oštetio ili potpuno uništio mnoge biblioteke, a među njima i centralnu ustanovu BH bibliotečke mreže - NUB BiH. Zahvaljujući brojnim okolnostima, a ponajviše činjenici da je rat preživjela sa najmanjom štetom, tuzlanska je biblioteka od 1992. godine jedinstvena ustanova Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla ( NUB Tuzla) - prva među BH bibliotekama bila spremna da nastavi saradnju sa Institutom za informacijske znanosti iz Maribora (IZUM) i obnovi proces kompjuterizacije svih funkcija.

Sredinom 1996. godine IZUM je zajedno sa nekoliko donatora iz Slovenije obezbijedio strojnu i programsku opremu i instalirao je u NUB Tuzla .Formiran je LAN koji se sastoji iz računara VAX 3100-20, jednog personalnog računara,sedam terminala,dva štampača i potrebne komunikacijske opreme. U toku naredne godine, sistem je pojačan sa još dva PĆa te dodatnom perifernom računarskom i komunikacijskom opremom. Instalirane su COBISS aplikacije koje omogućavaju bibliografsko- katalošku obradu građe, štampanje kataloških listića i bibliografija, te pretraživanje uzajamne baze podataka. Kao nadomjestak za realan pristup uzajamnoj bazi podataka, Biblioteci je stavljen na raspolaganje korpus od oko 180.000 snimljenih bibliografskih zapisa iz IZUM-ovih resursa, koji se odnose BH građu ili su na bosanskom ( hrvatskom / srpskom )jeziku. Ovako konfigu riran sistem pruža mogućnost za lokalno obavljanje poslova te povremeno ostvarivanje veze sa IZUM-om putem komutirane telefonske linije. U julu 1996. godine u Tuzli je izvršena dvonedeljna početna obuka radnika,a četiri su radnika, krajem iste godine, dobila dodatnu petodnevnu obuku u Mariboru.

Na poslovima obrade monografija putem računara u ovome je trenutku angažovano šest radnika a jedan operator, uz stalno konsultiranje stručnjaka iz IZUM-a, koji se brinu za održavanje sistema. Zasada su obradi podvrgnute isključivo monografske publikacije. Prioritet je dat novonabavljenim publikacijama, čime se obezbjeđuje da nova BH izdavačka produkcija koja pristiže u biblioteku bude obrađena računarskom tehnikom. Ova izdanja sadrže uglavnom i CIP (katalogizacija u publikaciji) koji se prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti izrađuje u NUB BiH.

Kada je u pitanju računarska obrada zatečenog fonda koji se nalazi u lisnim katalozima, prioritet se daje građi iz zavičajne zbirke. Smatramo da je davanje prioriteta ovoj zbirci opravdano, jer kod izgradnje uzajamnog kataloga biće omogućeno da učesnici u sistemu prezimaju jedni od drugih zapise i na taj način upoznaju fondove drugih biblioteka., a zavičajna zbirka će moći da pruži vrijedne podatke.

U planu je obrada i periodičnih publikacija, putem računara, a kasnije će se raditi i obrada članaka.Za realizaciju ovogih zadataka potrebno je izvršiti manje promjene u strukturi organizacije Biblioteke i stvaranja mogućnosti online pristpa ISSN bazi.

Kataloški zapisi se štampaju na listiće i ulažu u klasične kataloge Biblioteke koji će se održavati sve dok fundus zapisa u lokalnom COBISS katalogu ne naraste do takve veličine koja će kataloge učiniti bespredmetnim.Zasada se u lokalnoj bazi nalazi 3.500 zapisa.

Bibliotečka građa koju smo do sada obradili na računarima stoji na raspolaganju korisnicima Biblioteke u ograničenom obimu. Na tri punkta u Biblioteci na univerzitetskom odjeljenju,pozajmnom odjeljenju za odrasle i u čitaonici bibliotečki radnici vrše pretraživanja lokalnog i "uzajamnog" kataloga i daju informacije korisnicima. Kada profunkcionira uzajamna baza stvoriće se uslovi da se korisnicima ponudi samostalno pretraživanje kataloga,kako ono sa terminala u Biblioteci, tako i ono preko javno dostupne mreže. U planu je i implementacija COBISS aplikacije za evidenciju pozajmice.

U našem svakodnevnom radu višestruko nam je od koristi baza podataka sa 180.000 bibliografskih zapisa iz IZUM-ovih resursa koja nam pomaže u informisanju korisnika, kao pomagalo za ujednačavanje klasifikacione i kataloške prakse, te kao orijentaciono sredstvo kod popunjavanja fondova.

Generalna karakteristika BH poslijeratnog bibliotekarstva je opća deficitarnost.U NUB-Tuzla u vrijeme saradnje sa IZUM-om , očitovala se neprilagođenost bibliotečkog fonda potrebama korisnika, te neadekvatnosti kadrovskih potencijala kojima Biblioteka raspolaže kako u pogledu broja anagžiranih radnika, tako i u pogledu njihove stručne profiliranosti.

Nekima se možda činilo da je odluka o uključivanju NUB Tuzla u COBISS nepromišljena u vrijeme kada je bilo prećih problema.

Međutim, kasniji razvoj događaja,koji ovih dana rezultira uključivanjem i NUB BiH i svih univerzitetskih biblioteka u BiH jedinstvenu mrežu, podržanu programskom opremom COBISS zasnovanu na komunikacijskoj infrastrukturi koju obezbjeđuje BIHARNET, potvrdila se ispravnost te odluke. Ovo će na neki način ublažiti veliki gubitak bibliotečke građe u ratu i sadašnju nemogućnost bilo kakve kupovine publikacija, te povećati efikasnost zajedničkog korištenja postojećih resursa kroz razvijanje međubibliotečke pozajmice unutar BH bibliotečke mreže i omogućiti pristup inostranim elektronskim informacijskim izvorima.

Naša iskustva potvrđuju da već sama primjena računara u bibliotečkom poslovanju daje snažan impuls stručnoj profilaciji radnika.Ovo se može zahvaliti činjenici jer je program COBISS-a utemeljen na međunarodnim bibliotečkim standardima. Tako će katalizator sa ranije stečenim iskustvom u obradi bibliotečke građe, prilikom susreta sa računarom, moći vrlo brzo da upozna posao kojim već vlada, pa će lakše savladati onaj kritični momenat susreta sa ekranom i tastaturom i uključiti se u proces rada na automatskoj obradi .

Ohrabreni pozitivnim iskustvima u primjeni COBISS-a i svijesni da se njegova puna efikasnost ostvaruje tek kada se primjenjuje u širokoj bibliotečkoj mreži, augusta 1997. smo uz podršku Kantonalnog ministarstva sačinili plan informacionog povezivanja narodnih biblioteka na području Tuzlansko-podrinjskog kantona i krenuli u animiranje potencijalnih finansijera ovoga projekta.

Njime je predviđeno opremanje općinskih biblioteka neophodnom računarskom i komunikacijskom opremom i nabavka snažnijeg računara (Alpha Server) kojom bi se stvorili preduslovi za uključivanje u COBISS i omogućilo funkcioniranje ovakve regionalne računarske mreže.Ovo će stvoriti mogućnosti za otvaranje novih radnih stanica u NUB Tuzla, za čime se već sada osjeća realna potreba.