Neda Ćukac

PRIKAZ ČASOPISA KNJIŽNICA
KNJIŽNICA : Revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti. – Ljubljana : Zveza bibliotekarskih društev Slovenije, 2000. 44 (4). ISSN 0023-2424

Knjižnica je slovenski časopis koji je posvećen bibliotekarstvu i informacijskoj znanosti. Ovaj broj donosi nekoliko interesantnih znanstvenih i stručnih članaka koji se bave informacijskom znanosti, nastankom Federalnog sabirnog centra poslije Drugog svijetskog rata i njegov uticaj na popunjavanje bibliotečkih fondova u Sloveniji, uspjehom djelovanja visokoškolskih biblioteka, nabavkom elektronskih časopisa, uticajem novih tehnologija na biblioteke u osnovnim školama i strategijom traženja informacija učenika osnovnih škola.

Časopis počinje člankom koji je originalni znanstveni rad Polone Vilar i Jure Dimeca u kome težište stavljaju na razvoj zbirki dokumenta sa punim tekstom. Oni dokazuju da su različite tehnike skraćivanja veoma značajne faze u pripremi teksta za njegovo uključivanje u baze podataka sa full-tekstom, posebno one koje koriste ne-Boolove istraživačke modele. Na primjerima nekoliko jezika koji su vrlo različiti (engleski, slovenski, francuski, japanski i arapski) data je ovisnost jezika i uticaj morfologije jezika na efikasnost skraćivanja sa nekoliko detaljnih opisa razvoja algoritama skraćivanja što je interesantno i za lingviste i za informatičare.

Analiza citiranja i motivi za citiranje

Ovaj originalni znanstveni rad Primoža Južniča bavi se teorijom citiranja, temom koja posljednjih godina zaokuplja one koji se bave bibliometrijom, znanstvenom disciplinom za primjenu matematsko-statističkih metoda u bibliotečkoj znanosti. Bibliometrija postaje značajna posebno u univerzitetskim, fakultetskim i specijalnim bibliotekama čiji su korisnici uglavnom znanstvenici. Postoje različite bibliometrijske metode, a analiza citiranja je jedna od mnogih koje se koriste za ocjenu kvaliteta znanstvenoga djela. Autor takođe analizira pitanje motiva za citiranje, jer se često postavlja pitanje zašto je to potrebno primjenjivati u bibliotekarstvu. Navedena su četiri osnovna pristupa:

• Ekonomski pristup

• Sociološki pristup

• Psihološki pristup

• Bibliotekarski pristup

Analiza citiranja se posebno odnosi na časopise od kojih svaki ima određeni status, jer svaka znanstvena oblast ima svoj časopis koji se izdvaja po visokom statusu čije se osobine strogo kontroliraju i koji se mnogo čitaju u znanstveno-istraživačkoj zajednici. Ovaj članak će biti interesantan za one koji se bave istraživanjima časopisa, posebno citatnom analizom, jer donosi niz novih izvora iz oblasti teorije citiranja.

Federalni sabirni centar i njegov doprinos u popunjavanju fondova Narodne i univerzitetske biblioteke (NUK) u Ljubljani i ostalih biblioteka u Sloveniji je članak koji je napisala Eva Kodrič-Dačić. Autorica je istražila neobičan fenomen koji se desio u Sloveniji poslije Drugog svijetskog rata kada je oko 400.000 knjiga, uglavnom iz privatnih biblioteka, samostana i liceja, našlo svoje mjesto u javnim bibliotekama u Sloveniji i u NUK-u u Ljubljani. Ustvari, osnovani su sabirni centri sa specijalnim referatima (umjetničko-muzejski, bibliotečki, arhivski i opći) u kojima se skupljala građa, raspoređivala prema tematici i dostavljala odgovarajućim institucijama. Na taj način se izbjeglo stihijno ponašanje prema bibliotečkoj građi. Osim toga, to je bila temeljna građa za dalji razvoj nekih značajnih biblioteka u Sloveniji. Članak sadrži niz zakonskih akata na osnovu kojih su se preuzimale knjige i zavodile u inventare, pa su se takve zbirke zaštitile i sačuvale od propadanja i uništenja.

Kako valorizovati djelovanje visokoškolskih biblioteka? To pitanje koje se često postavlja istraživala je Melita Ambrožič, rukovodilac Bibliotečkog obazovnog centra Narodne in univerzitetne knjižnice u Ljubljani. Rezultate svojih istraživanja je objavila u dva djela. Prvi dio je objavljen u br.3 (2000) časopisa Knjižnica, a drugi dio je dat u ovome broju. Autorica se u drugom djelu bavi vrstom i izborom pokazatelja uspješnosti djelovanja visokoškolskih i univezitetskih biblioteka, zatim međunarodnim standardom ISO 11620 i prijedlogom IFLA standarda za ovu vrstu biblioteka. Problematka evaluacije rada biblioteka rezultirala je donošenjem standarda za viskoškolske i univerzitetske biblioteke, kako u zemljama Amerike, tako i zemljama Evrope, pa i u Sloveniji. Naglašeno je da kod istraživanja uspješnosti rada visokoškolskih biblioteka nisu dovoljni samo statistički pokazatelji, nego se mora pristupiti istraživanju ove problematike sa raznih aspekata pri čemu je potrebno koristiti različite metode i tehnike evaluacije. Kada je riječ o slovenskim bibliotekama, autorica ističe da je za bibliotekare neophodno organizovati dodatno obrazovanje o primjeni bibliotečke statistike i uvođenju jedinstvenih pokazatelja uspješnosti djelovanja biblioteke što je osnovno oruđe bibliotečkog menadžmenta.

U prilogu je data lista kvantitativnih pokazatelja za evaluaciju djelovanja visokoškolskih biblioteka što može poslužiti za pravilno sagledavanje njihovog finansiranja.

Nabavka časopisa u bibliotekarstvu je segment opće politike nabavke bibliotečke građe koji je prisutan i aktuelan naročito u visokoškolskim i specijanim bibliotekama. Ranije se pisalo o časopisima u štampanoj formi, a danas se piše o elektronskim znanstvenim i stručnim časopisima koji sve više postaju znanstveno i stručno sredstvo komuniciranja. Kakva je situacija sa nabavkom elektronskih časopisa u Sloveniji istraživala je Roberta Brezavšček. U istraživanje je bilo uključeno 6 biblioteka: 3 specijalne i 3 visokoškolske. Prikazani su načini nabavke elektronskih časopisa, poređenje tiskanih i elektronskih časopisa i dr. Iz rezultata se vidi da postoji veliki interes za nabavkom elektronskih časopisa i da su znatno jeftiniji. Pošto broj elektronskih časopisa stalno raste, bibliotekari bi morali sačuvati ulogu infromacijskih posrednika kako bi korisniku mogli pronaći, izabrati i ponuditi informaciju.

Franceska Žumer je istraživala uticaj informacijske i komunikacijske tehnologije na biblioteke osnovnih škola u Sloveniji. U istraživanju je obuhvaćeno 109 osnovnih škola. Autorica je posebno istakla značajnu ulogu školskih biblioteka, jer moraju pripraviti kako učenike tako i učitelje za život u informacijskoj zajednici.Vidljivo je da se u bibliotekama osnovnih škola u Sloveniji pomoću računara uglavnom obrađuju knjige, dijelom audio i video građa, te CD-ROM, a vrlo malo se obrađuju časopisi, pogotovo članci. Školske biblioteke su slabije uključene u COBISS, tako da 41,3% biblioteka ima status pridruženog člana, 11,9% ima dostup do COBISS-a preko Interneta, a 46,8% nije povezano u sistem COBISS.

Pretraživanje informacija u bibliotekama osnovnih škola je tema koju su istraživale Zdenka Vrlič i Urška Repinc koje su zaposlene u školskoj biblioteci u Ljubljani, odnosno Bohinjskoj Bistrici. One su dale definiciju strategije traženja informacija i prikazale nekoliko modela za njihovo pretraživanje. Podijelile su ih na idealne i stvarne. Osim toga, definirajući cilj savremene biblioteke u osnovnoj školi, one se zalažu da se biblioteka uključi u nastavni program, jer smatraju da školska biblioteka ima ključnu ulogu u pomoći učenicima pri razvoju koncepta traženja informacija i ovladavanju informacijskim izvorima.

Zbog vrijednih informacija koje donosi, preporučujemo ovaj broj časopisa Knjižnica svim bibliotečkim djelatanicima, posebno onima koji se bave znanstveno-istraživačkim radom iz oblasti bibliotečko informacijske djelatnosti. Mladim bibliotekarima, budućim stručnjacima koji će biti kreatori razvoja bibliotekarstva u budućnosti, ovi članci će pomoći da shvate da je bibliotekarstvo znanost i da će od stepena razvoja bibliotečke znanosti zavisiti dalji razvoj bibliotečke djelatnosti u budućnosti.