SLIKA PROŠLOG ZNANJA

Ova jedinstvena bibliografija nastala je na osnovu istraživanja bosanskohercegovačke arheologije i njenih komunikacijskih karakteristika u sklopu projekta "Arheološka informatika" koju je dr. Bakaršić izvodio u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u periodu od 1988 do 1991. godine.

Kolega Bakaršić tada je bio bibliotekar Zemaljskog muzeja.

Skoro 10 godina nakon okončanog projekta, u toku prošle godine su se pojavile 3 njegove knjige u izdanju Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.

Prva knjiga nosi naziv Bibliografija arheologije Bosne i Hercegovine Komunikacijska struktura arheološkog znanja (i sastoji se od 9 poglavlja na 248 stranica teksta, sa 52 tabele i 30 grafikona u tekstu). To je kompleksni poduhvat informatičkog istraživanja i konsolidacije informacija unutar arheologije Bosne i Hercegovine.

Druga knjiga nosi naziv Bibliografija arheologije Bosne i Hercegovine Fontes et Notes Archaeologicae dio 1 (336 stranica) - i sastoji se od 2 dijela - bibliografija "Glasnika Zemaljskog muzeja" Nova serija Arheologija sa 486 bibliografskih refernci i Indeksa izvora sa preko 11.000 bibliografskih referenci citata pridruženih uz priloge Glasnika.

Treća knjiga nosi naziv Bibliografija arheologije Bosne i Hercegovine Fontes et Notes Archaelogicae dio 2 (438 stranica) i sastoji se od Indeksa citata istog obima kao i u prethodnoj knjizi razvrstanih u 4 adekvatna indeksa; citirane monografske publikacije, citirani članci iz časopisa, citirani prilozi iz zbornika i citirani prilozi iz kataloga (zbornika) dokumenata.

Pred nama je - dakle - impozantno djelo na 1.024 štampane stranice i rekordno velika bibliografija ikad sačinjena kao autorsko djelo.

Jedinstvenost ove bibliografije jeste, prije svega, u tome da je u pitanju potpuna bibliografija tipa indeksa znanstvenih citata za područje arheologije, prva i jedina te vrste čak i u svjetskim okvirima. Međutim, dobivanje ovakve objektivne i laskave ocjene nije Bakaršićev cilj nego posljedica dugog, detaljnog i sofisticiranog istraživanja zasnovanog na interesantnim teorijskim polazištima i dokazanog ovim obimnim projektom bibliografije.

Dr. Bakaršić je prvi koji je implementirao savremenu informatičku tehnologiju u područje arheologije - u sasvim nekarakterističnom području historijskih disciplina. Pristupio je arheologiji kao publikovanom arheološkom znanju iz nešto drugačijeg pravca nego arheolozi, odnosno iz pravca biblioteke, odnosno publikacije.

Osnovno teorijsko polazište ove bibliografije izvodi se iz informatičke teorije u kojoj je kruženje informacije svrsishodno kretanje ka uvijek novom znanju.

Dakle - priča o novim arheološkim otkrićima i istraživanjima počinje u biblioteci u kojoj se skupljaju prethodno znanje o prostoru na koji se kani izaći i informacije o lokalitetima koji će se posjetiti.

Drugo teorijsko polazište jeste filozofsko-hermeneutička teorija prema kojoj je interpretacija jedini mogući život teksta, a razumijevanje uvijek napor dosezanja prošlosti uvijek zarobljene u tekst.

Dakle - cjelovita priča u novim uvijek uzbudljivim arheološkim otkrićima ponovo se završava u biblioteci - odnosno u publikaciji u kojoj se donosi novo otkriće i prezentira novo znanje. Kruženje je time zatvoreno i može se ponavljati.

Bibliografija je, stoga, uvijek relevantno predstavljanje prošlog znanja - znanja publiciranog i proliferiranog u raznorodnim formama publikacija. To znanje biva popisano, bibliografski opisano i predstavljeno na jednom mjestu.

Međutim, Bakaršić se koncentrira na još jednu specifičnu karakteristiku publiciranog znanja, a to je da sadašnje znanje uvijek nosi prošlo znanje, bilo kao interpretaciju ili reinterpretaciju postojećeg, također publiciranog znanja. Ovim se i vidokrug bibliografskog istraživanja mijenja, pa se umjesto detaljno popisanog znanja, pojavljuje živa komunikacijska mreža samog znanja u formi bibliografskog indeksa znanstvenih citata.

Fontes et Notes Archaeologicae, prvi dio ove bibliografije - sastoji se od bibliografije Glasnika Zemaljskog muzeja, jedine i najstarije arheološke publikacije u Bosni i Hercegovini. Obuhvaćen je 40-to godišnji period nove serije Glasnika od 1945. do 1986. godine, ukupno oko 500 bibliografskih referenci. Ovaj korpus članaka publiciranih u Glasniku predstavljaće - zapravo - bazu na kojoj će se izvršiti detaljna bibliografska i citatna analiza i odgovoriti na pitanje šta zaprvo jeste arheološko znanje posmatrano iz ugla noseće arheološke publikacije u Bosni i Hercegovini.

Fontes et Notes Archaeologicase drugi dio - Indeks izvora donosi bibliografski popis citiranih radova pridruženih uz svaki analizirani članak iz korpusa radova Glasnika Zemaljskog muzeja. Sumarno gledajući - stvorena je bibliografija arheologije od preko 11.000 bibliografskih referenci svih onih izvora koji su bili: "korišćeni", "spomenuti", "upotrebljeni", "pročitani", "analizirani", "citirani", "kritizirani", "interpretirani" ili "reinterpretirani" unutar analiziranog članka. Znanstveni članak jeste mjesto žive komunikacije: staro znanje - novo istraživanje.

Ovaj ogromni bibliografski korpus - dakle - nije nastao proizvoljnim sabiranjem mogućih izvora za bosanskohercegovačku arheologiju ili obimnim popisivanjem arheoloških priloga razasutih u različitim publikacijama - nego je realna, objektivna i neselektirana slika nastanka i progresa arheološkog znanja onakvog kakvog ga nalazimo u publiciranim člancima Glasnika Zemaljskog muzeja.

Listajući Indeks izvora mogu se odmah prepoznati dvije karakteristike svakog analiziranog članka. To su bogatstvo ili oskudnost citiranih izvora uz svaki analizirani članak, kao i dubina interpretacione analize prisutne u članku. Primijetićemo naprimjer: akribičnost autora, informativnost pristupa, pedantnost i predanost predmetu istraživanja, takođe i kontekst iz kojeg se interpretira.

Fontes et Notes Archaeologicae treći dio - Indeks citata sastoji se od iste građe kao i prethodna bibliografija izvora - tj. od 11.000 bibliografskih referenci - sa tom razlikom da je bibliografska građa drugačije poredana. Osnovne skupine redanja su vrsta publikacije: monografije, članci, zbornici i katalozi dokumenata - iza koje slijedi indikacija o prilozima Glasnika Zemaljskog muzeja koji su citirali određeni izvor. Moguće je - dakle - posebno vidjeti različite izvore: naslov monografske publikacije, članak iz časopisa i pripadajuće citate unutar članaka iz Glasnika.

Dva odgovora se mogu odmah pročitati sa ovih precizno poredanih citatnih bibliografskih lista.

Prvo - zadovoljiti se znatiželja i doznati koji su to prilozi, odnosno izvori najviše puta citirani u Glasniku Zemaljskog muzeja. Napominjemo da mogući atribut "najviše citiran" ne mora nužno da označi kvalitet citiranog izvora, ali objektivno jeste kvantitativna komunikacijska karakteristika citiranog izvora.

Drugo - i dakako mnogo važnije - ovakav Indeks citata jeste realna mreža strukture znanja i to upravo onakva kakvu su je stvorili bosanskohercegovački arheolozi.

Kakva je, zapravo, struktura arheološkog znanja, koje su njegove karakteristike, ili pitanja poput "Što je to najviše uticalo na razvoj bosanskohercegovačke arheologije", predmet je matematičkih i statističkih analiza u prvoj knjizi ovog kompleta naslova Komunikacijska struktura arheološkog znanja.

Ne ulazeći u detalje, dozvolite mi da prenesem samo nekoliko zaključaka od velikog značaja nastalih analizom citatne mreže znanja.

Prvo - Bosanskohercegovački su arheolozi koristili čak 640 različitih časopisa i citirali priloge iz tih čsopisa preko 6.500 puta, no većina citiranih članaka pripada samo trima publikacijama: Glasniku Zemaljskog muzeja, staroj i novoj seriji, kao i njegovom bečkom izdanju Wisenshaftlishe Mitteilungen. Ostali se časopisi - gledajući ovu rang listu - redaju topografski i tematsko-historijski. Ovim se potvrđuje historijska činjenica da nema razvoja znanosti nekog područja bez razvoja autentične naučne publikacije.

Glasnik Zemaljskog muzeja bio je i jeste takva publikacija koja je profilirala arheologiju u Bosni i Hercegovini.

Drugo - Koristeći jednostavno poređenje odnosa populacije autora - odnosno rang listu autora koji čine citatni korpus u Glasniku - i rang listu korpusa članaka citiranih u Glasniku - Bakaršić je dokazao da je relacija vezivanja autorâ za određeni časopis dvostruko manjeg inteziteta od jačine veze kojom određeni časopis - u ovom slučaju analizirani Glasnik Zemaljskog muzeja - sabira autore unutar svojih korica. to je još jedan razlog zbog koga je potrebno živo podržati razvoj nosećih znanstvenih publikacija.

Treći Bakaršićev zaključak podjednako je važan za informacijsku znanost koliko i za naše historičare i arheologe. Za razliku od dinamičnih, stalno promjenjivih tehničkih i prirodnih nauka, pokazuje se da arheologija kao historijska i humanistička znanost ne gubi važnost u vremenskoj perspektivi. Ovo, također, potcrtava i potrebu stalnog bibliografskog praćenja razvoja historijskih i humanističkih znanosti, sa obzirom da je njihovo referentno područje re-interpretativno i ponovoljivo prema prirodi samog saznanja.

U ovome, zapravo, leži i najveća vrijednost Bibliografije arheologije Bosne i Hercegovine. Ona će, nesumnjivo, ostati veoma koristan priručnik svakom budućem arheologu istraživaču, i to ne samo kao mogući repozitorij ili vodič u svijet bosanskohercegovačke arheologije, nego kao tačna procjena postignutog stepena komunikativnosti određenog historijskog i publiciranog izvora.