Sljedeća faza rada na bibliografiji razglednica zasniva se na radu u programu MS Exel. Cilj ove faze je napraviti malu bibliografiju i prikazati sve podatke koji identificiraju svaku pojedinu razglednicu. Iz tog razloga u Exelu pravimo tabelu koja se sastoji iz sljedećih polja:

Napomena: Prilikom unosa podataka u tabelu vršimo preimenovanje razglednica sa ciljem da ih grupišemo: alifak_most_1. psd; alifak_most_2. psd; alifak_groblje_1. psd; alifak_groblje_2. psd; alifak_inat. psd; alifak_mali. psd; alifak_jab. psd itd... Sve navedene datoteke (razglednice) pripadaju istoj GRUPI – Alifakovac.

Potpuna tabela

O izdavacima

Interesantno je primjetiti da od ukupnog broja razglednica njih 13 nema nikakvih podatka o izdavaču. Istovremeno primjecujemo slabu zastupljenost domaćih izdavača. Izdavači koji su zastupljeni po učestalosti : Simon Kattan, M.Shulz, Hamdija Kopčić, M.Lowinger, Papirnica Altarac, Daniel A.Kajon, Leon Finzi, Izdavačka kuća Neptun, Josef Tabory, Izdavavčka kuća Cappons, N.Halačević, Julius Schrader, Foto Enisa, Albert Thier i Nikola Drakullić.

Prije opisa rada na WEB prezentaciji potrebno je definisati neke pojmove kao što su metafore WEB stranica i pojasniti kako one djeluju.

"Metafora : Posrednik, sredstvo pretraživanja” (Siegel, 1997)

‘’Metafora je izgled web stranice, sredstvo koje se koristi da bi se kreirala stranica koja izgleda i funkcioniše kao neki drugi komunikacijski medij’’ (Lubura, 2001)

Uzimajući u obzir rad na kreiranju WEB stranica američkog autora Davida Siegla zaključujemo da dobra i snažna metafora vodi posjetioca i drži WEB site na okupu gdje pod WEB site-om podrazumijevamo grupu WEB stranica koje se u većini slučajeva ne mogu naći odvojeno.

Posljednja faza rada je rad na WEB prezentaciji u programu Microsoft Front Page.

Odabrali smo nekoliko načina Web prezentacije:

1. Prikaz svih razglednica u formi albuma

2. Mapa i mapiranje u dvije varijante:

• Parcijalno prikazivanje kolekcije razglednica prema mikro lokalitetu – Caršijska džamija (Mapa 1)

• Parcijalno prikazivanje kolekcije razglednica prema makro lokalitetu – stari i centralni dio Sarajeva (Mapa 2)

3. Prikaz razglednica u kombinaciji sa tekstom

Pri ovoj fazi koristimo jpg. small format razglednica koje pravimo od jpg. formata i zatim ih ubacujemo u listu. To radimo tako što kliknemo na ono mjesto u listi gdje želimo da nam se pojavi razglednica. Sljedeće što radimo je pokretanje opcije Insert picture from File. Pojavljuje nam se prozor Look in jpg. small iz kojeg izabiremo određenu raglednicu te kliknemo Ok. Time potvrđujemo njen prenos na listu. Sada je odabrana razglednica na listi i jednim klikom na nju ona se smanjuje. Pokretanjem opcije Auto Thumbnails završavamo operaciju insertiranja razglednica. Zadnji korak je arhiviranje odnosno spašavanje. Klikom na razglednicu sa liste u centralnom ekranu koji se nalazi desno ili lijevo, pojavljuje se izabrana razglednica.

Posljednje što radimo je pokretanje opcije File zatim Preview Browser gdje izabiremo Microsoft Internet Explorer i potvrđujemo Preview. Na ekranu se pojevljuje sadržaj naše WEB prezentacije.

Napravili smo dvije varijante

• desna varijanta  i

• lijeva varijanta 

naše kolekcije sa ukupno 71 razglednicom.

Lista predstavlja prikaz svih razglednica a u centralnom ekranu se pojavljuje klikana razglednica.

Parcijalno prikazivanje razglednica po lokalitetu gdje su uključena dva lokaliteta:

2. 1. Mikro lokalitet –Caršijka džamija

2. 2. Makro lokalitet – stari i centralni dio Sarajeva

Prilikom ovog načina WEB prezentacije vodimo računa da ne uzimamo iste razglednice za primjer.

Data je mapa Baščaršije sa Čaršijskom džamijom. Prije svega sa originalne mape Sarajeva precrtavamo Baščaršiju i ocrtavamo objekat na koji će biti linkane razglednice. U ovom slučaju hot spot je Čaršijska džamija. Ucrtavamo četiri strelice koje upućuju na hot spot. Tim strelicama ćemo pridružiti odgovarajuće razglednice. Nakon toga mapu skeniramo i spašavamo u gif. formatu. Naravno to smo radili u Adobe PhotoShopu. Dalji rad se zasniva u programu MS Front Page. U ovom programu markiramo mjesta na mapi na onim mjestima gdje želimo insertirati razglednice uz pomoć opcije Insert Picture from File. Uzimamo u obzir razglednice u jpg. formatu i odabiremo četiri razglednice čaršije.

Data je mapa centralnog i starog dijela Sarajeva, prostor od Katedrale do Alifakovca. Uzeli smo u obzir isti princip rada kao na prethodnoj mapi. Na ovoj mapi linkani su sljedeći objekti: Alifakovac, Begova džamija, Careva džamija, Čaršijska džamija, Katedrala, Prosveta, Protestanska crkva i Srpska pravoslavna crkva.

S obzirom da za svaki objekat na ovoj mapi imamo više od jedne razglednice (osim za Carevu džamiju) pravili smo pored mape posebanu datoteku u kojoj smo kombinirali spomenute razglednice sa tekstom  Zlatni period Sarajeva. (Zlatar 1997)

Uzimamo u obzir tri mogućnosti. Tekstove preuzimamo iz Priloga o historiji Sarajeva:

Tekst 3.1 Zbirka orijentalnih rukopisa Bosansko-hercegovačkog instituta za proučavanje Balkana (Bakaršić, 1997)

Tekst 3.2 Zlatni period Sarajeva (Zlatar 1997)

Tekst 3.3 Derviši i tekije u Sarajevu (Omerdić, 1997)

Tekst 3.1.

S obzirom da ovaj tekst govori o Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske uprave, o vremenu kada je osnovan Balkanološki Institut (1904-1918) tekst smo popratili sa razglednicama koje prikazuju objekte koji su nastali u tom periodu. Riječ je o razglednicama koje prikazuju Katedralu, Konak, Marijin dvor, Sjemenište, Vijećnicu itd.

Primjer: katedrala_1. psd

              sjemeniste. psd

              kasarna. psd

Tekst i razglednice smo prezentirali uz pomoć tabele. Na lijevoj strani su insertirane razglednice a na desnoj strani je tekst.

Table properties : Alignment : Center

Float : 80 in percent

Border Size : 0

Color : Automatic, black

Tekst 3.2

Ovaj tekst govori o Sarajevu za vrijeme Osmanskog Carstva odnosno o ''zlatnom periodu'' a to je 16 vijek, te su iz tog razloga izabrane razglednice sa takvim sadržajem koji će popratiti tekst. U pitanju su razglednice koje prikazuju džamije, mahale, čaršiju itd.

Primjer : alipasina. psd

               begova_unutra_1. psd

               careva. psd

Prvi dio teksta : na lijevoj strani je tekst, sažetak na engleskom jeziku a na desnoj strani su insertirane razglednice.

Drugi dio teksta : na desnoj strani je tekst a na lijevoj su razglednice.

Bilješke u tekstu se odnose na oba dijela, na obje tabele.

Table properties : Alignment : Center

Float : 80 in percent

Border Size : 1

Color : Automatic, black

Ovaj tekst smo prezentirali na više načina kako bismo pokazali raznolikost pri kreiranju WEB stranice. Za ovakav način rada baš na ovom tekstu smo se odlučili iz razloga što je on već podijeljen na podnaslove te je bilo veoma lako manipulsati njime.

Takst smo podijelili na osam cjelina (podnaslova) koje smo tretirali kao različite tekstove te im i pristupali raznoliko.

Prva cjelina

Prva cjelina se sastoji iz tabele koja je sužena na 80 percent i centrirana je, bez okvira odnosno omeđivača. Tabela se sastoji iz glavnog naslova koji se odnosi na ostale cjeline.

Na lijevoj strani tabele nalazi se tekst. Tekst je sažetak cijelog priloga na engleskom jeziku. Na desnoj strani su razglednice i to razglednice panorame Sarajeva.

Druga cjelina

Treća cjelina

U trećoj cjelini  podnaslov je podebljan, red color, font Regular, Normal. Tekst se nalazi na lijevoj strani i od razglednica koje su insertirane na desnoj strani odvojen je sa vertical, red line. Uzete su u obzir tri razglednice koje prikazuju džamije.

Table properties Alignment : Default ;

Float :Default 100 in percent ;

Border – Size :1, Color :white .

Četvrta cjelina

Četvrta cjelina sastoji od tabele koja je sužena na 80 percent i centrirana je. Na lijevoj strani nalaze se uspravne razglednice džamija u coloru i crno-bijele. Na desnoj strani je tekst. Podnaslov je podebljan, font 12 pt a citat u tekstu je italic, red color. Pozadina ove cjeline je yellow color.

Peta cjelina

 U petoj cjelini podnaslov je podebljan, font Regular, Normal. Na lijevoj strani je tekst a na desnoj su vodoravne razglednice koje prikazuju panoramu Sarajeva.

Table properties: Alignment : Center;

Float : Default 82.

Pozadina pete verzije je green color.

Šesta cjelina

U prethodnim cjelinama smo pravili i opisali pravilne načine prezentacije a u sljedećoj, šestoj cjelini je prikazano kako ne treba kreirati WEB stranicu.

Background odnosno podloga šeste cjeline je black color a tekst koji se nalazi na desnoj strani je white color. Time smo postigli kontrast crno/bijelo. Sve razglednice koje se nalaze na lijevoj strani su uspravne i crno-bijele. Podnaslov se nalazi na lijevoj strani iznad razglednica. Nakon dvije tabele na kraju je umetnut nastavak teksta.

Crna podloga u kombinaciji sa bijelim tekstom je nepravilan i neadekvatan izbor odnosno raspored pri kreiranju WEB stranice jer otežava čitanje.

Prema Roger Blacku jedno od pravila koje se tiče kreiranja WEB stranice je sljedeći raspored boja: '' The first color is white. The second color is black. The third color is red. '' (Black 1997)

Bijela je najsvjetlija boja, ona podrazumijeva odsustvo svih boja a posebno je važna na Webu. Bijela je najbolja boja za background odnosno za podlogu. Crna boja je najveći kontrast bijeloj i to je prvi izbor za pisanje sadržaja na bijeloj podlozi. Crvena boja je odlična u kombinaciji sa bijelom i crnom. Crveni naslovi prodaju magazine dva puta više nego bilo koja druga boja.

Sedma cjelina

 U sedmoj cjelini tekst je podijeljen na četiri dijela i svaki dio ima različito pismo :

Ariel, Book Antiqua, Century Gothic i Comic Sans MS. U ovoj cjelini nema podjele na tabele kao u prethodnim. U prvom planu je tekst a nakon teksta su poredane tri razglednice koje su od teksta i od sljedeće cjeline odvojene sa horizontal, green line. Podnaslov ove cjeline je podebljan, font Regular, Normal i od ostalog teksta je omeđen sa horizontal, green line. U dijelu teksta koji je u Arielu boldirane su tri riječi. U dijelu teksta koji je u Book Antiqua dvije riječi su italic, green. U dijelovima teksta koji su u Century Gothic i Comic Sans MS tri odnosno dvije riječi u podebljane, green. Riječi koje su markirane su vlastita imena pisaca o kojima je riječ u tekstu i o jednoj tekiji.

Osma cjelina

U zadnjoj, osmoj cjelini insertirali smo razglednice u jpg. formatu dok smo u prethodnim cjelinama insertirali razglednice u jpg. small formatu.

Na lijevoj strani nalaze se razglednice, sve vodoravne a na desnoj strani je tekst. Podnaslov je podebljan, green, font Normal, Regular. U tekstu su imena tekija i džamija podebljan, green, font 14 pt.

Bilješke u tekstu koje se odnose na cijeli tekst su odvojene sa lijeve strane žutim stubcem koji je oivičen sa red line.

Treba istaći da namjera ovog cookbooka nije isključivo edukativna. Zbog toga vrijedi napomenuti da prilikom WEB prezentacije pod tačkom 2. i 3. razglednice ne prate tekst što je jasno svakom posmatraču ali ipak to ističemo u slučaju da ne bi došlo do pogrešnih zaključaka.