FILMOGRAFIJA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DOKUMENTARNOG I IGRANOG KRATKOG FILMA : WEB PREZENTACIJA

UVOD

Imajući u vidu zahtjeve koje novo stoljeće postavlja pred bibliotekara kao osobu koja upravlja korisničkim, informacijskim resursima, kao i tehnološku revoluciju intenzviranu u posljednjih pedeset godina prošlog stoljeća stvaranjem platformi koje su omogućile da se bibliografska pravila implementiraju putem kompjuterskih sistema, način struktuiranja podataka (odnosno način opisivanja resursa prema njegovim detaljima) postaje fokalna tačka interesa digitalnog bibliotekarstva. Osnovna informatička paradigma – «samo je promjena stalna», jasno ukazuje da savremeno doba računa sa sinusoidnim razvojem tehnologija, te je zahtjev za kompatibilnošću standarda, kao i suočavanje sa problemom tehnološke migracije resursa (transformacija ili prebacivanje sa jedne tehnologije na drugu) od vitalne važnosti za održavanje resursa funkcionalnim.

Uzimajući u obzir činjenicu da se filmska umjetnost danas u mnogo većoj mjeri smatra «robom» a ne kulturnim dobrom, te da bosanskohercegovačka kinematografija ima izuzetno bogatu filmsku tradiciju koja predstavlja veliki dio današnje bosanskohercegovačke kulturne baštine, ovaj diplomski rad želi dati praktičan uvid u jedan mogući oblik migriranja resursa redefinirajući i prikazujući kako se jedan zastarjeli sistem arhiviranja, sortiranja i organizovanja podataka može uspješno transformirati u novo, funkcionalnije okruženje koje će korisniku bibliografskih podataka pružiti mogućnost da jednostavno i brzo manipuliše resursom u skladu sa zahtjevima aktuelnog trenutka. S tim u vezi, za realizaciju ovog rada, dakle, filmografije bh. dokumentarnog, igranog i kratkog filma, suradnja sa Kinotekom Bosne i Hercegovine je bila neizostavna. Iako je ovaj diplomski rad prevenstveno baziran na praktičnom prikazu jednog od mogućih oblika migriranja resursa, potrebno je na samom početku pokušati definirati samo značenje pojma kinoteke. Riječ kinoteka (franc. cienematheque – filmski arhiv u koji se pohranjuje filmski materijal koji je osjetljiv i sklon brzom propadanju) podrazumjeva sistem klasificiranja filmskih rolni, prostor za prikazivanje filmova sa ciljem istraživanja i širenja filmske kulture, nacionalnih, kulturnih dobara kao i kulturnog identiteta. Pored prioritetnih zadataka koji se tiču obrade, zaštite kao i restauracije filmske građe, kinoteke sustavno prikupljaju popratno filmsko gradivo (plakati, knjige snimanja i sl.) kao i podatke o svakom novom filmskom izadnju. To omogućava zakonska regulativa predaje filmske građe kinoteci date države, koja se temelji na odredbama Zakona o kinematografiji i Zakona o arhivu i arhivskoj građi, čime se producenti tzv. «domaćeg filma» obavezuju predati datoj kinoteci izvorne materijale slike i tona najmanje godinu dana nakon proizvodnje filma kao i jednu neiskorištenu kopiju svakog novog proizvedenog filma. Svjesni činjenice da Kinoteka Bosne i Hercegovine u potpunosti ne ispunjava niti jednu od navedenih stavki, nema adekvatnu potporu državnih organa Bosne i Hercegovine, Zakona o filmskoj djelatnosti (izglasanog u Skupštini Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 13. marta 2001.g.) u kojem se navodi da je producent obavezan prodati umjesto predati kopiju filma Kinoteci Bosne i Hercegovine, očigledno je da Kinoteka BiH (ali i mnoge druge institucije od ključne važnosti za očuvanje kulturne baštine BiH) ne uspijevaju zadobiti potrebnu pažnju. Usprkos poteškoćama nastalim u poseljednjih deset godina, Kinoteka Bosne i Hercegovine ipak pokušava sačuvati preostalu filmsku građu, a samim tim predstavlja važan poticaj za proučavanje bosanskohercegovačkog filmskog stvaralaštva, kao i izazov za svakog suvremenog bibliotekara koji bi se upustio u «avanturu» prikupljanja, evidentiranja i zaštite građe od bitnog kulturološkog interesa kojoj trenutno prijeti opasnost potpunog zaborava.

Vođeni tom mišlju, odlučili smo obraditi jedan dio postojeće građe filmskog arihiva i sačiniti filmografiju bh. dokumentarnog i kratkog igranog filma prezentirajući je u hipertekstualnom formatu koji će na ovaj način biti dostupan korisnicima world wide web resursa.

U stranicama koje slijede bit će opisan način rada, problemi sa kojima smo se susretali, kao i metode pomoću kojih smo ih prevazilazili, kako bismo prezentirali digitalnu repliku dokumentarne filmske građe, dio bogate i raznovrsne nacionalne filmske baštine koja svakako zaslužuje ozbiljan pristup radu.

MATERIJAL

Početna tačka za izradu diplomskog rada bila je FoxPro baza podataka (vlasništvo Kinoteke BiH) u koju je bilo pohranjeno 732 bh. dokumentarna i kratka igrana filma. Naš zadatak i cilj bio je da dobivenoj bibliografskoj građi, koja je bila pohranjena u zastarjelom programu, «odjenemo» novo ruho. Naime, odlučili smo se da filmsku građu od vitalnog kulturnog značaja osavremenimo i učinimo preglednijom s obzirom da je operativni sistem DOS već odavno potisnut Windows aplikacijama. Odabrana platforma za ovu «operaciju» je PRO CITE – program za pravljenje bibliografske baze podataka koji je kompatibilan kako sa MS Windows, tako i sa Apple Macintosh okruženjem.

Dobiveni materijal od strane Kinoteke BiH se sastojao od 732 filmske jedinice koje smo radi dalje obrade presnimili i sačuvali u MS Excel programu. Radi se o spreadsheet programskom paketu čije je svrha pojednostavljenje rada sa tabelama i odgovarajućim matematičkim proračunima koji treba da se izvrše nad tabelama.

Nakon toga pristupili smo definisanju polja tabele kako bismo date filmske jedinice učinili što preglednijim i organizovanijim za daljnju manipulaciju. Rad u Excel-u je imao četri iteracije (verzije). Prva se sastojala od 26 polja u kojima su podaci bili podijeljenji u već postojeće grupe koje smo numerisali kako bi naknadno odgovarale ulaznom formularu ProCite baze podataka. U ovom slučaju izabrani formular za pravljenje filmografije bio je – Video Recording (o čemu će detaljnije biti više govora u nastavku rada). Prvobitno podaci o filmovima su bili razvrstani u slijedeće grupe:

U drugoj iteraciji Excel tabele, bilo je potrebno pregrupisati podatke organizujući (sužavajući) ih u dvanaest elementarnih grupa koje će odgovarati ulaznoj maski ProCite-a. Grupama su dodijeljene brojčane oznake koje odgovaraju brojčanim oznakama ProCite ulazne maske za Video Recording formular čime su definitivno određena glavna polja za novu vrstu baze podataka. Nakon što smo ustanovili da se za određene grupe kao što su «knjiga snimanja», «ideja», i «muzički saradnici» nisu mogla pronaći odgovarajuća polja u izabranom «Video Recording» ulaznoj Pro-Cite maski (uz napomenu da je tim poljima svakako nedostajao relevantan opis), bilo ih je nužno izostaviti ili za njih pronaći odgovarajuće polje u «Video Recording» formularu. S tim u vezi, neka polja su pretrpjela izvjesne promjene. Na primjer, grupe: vrsta, rod, žanr su ujedninjene u novonastalu grupu koja je nazvana grupa br. 5 – medium designator (vrsta filma). Tako se prvobitnih 26 grupa suzilo na 23 grupe. Naknadna sužavanja (pregrupisavanja) su ostala za slijedeću fazu rada na Excel tabeli.

Grupe su sada dobile slijedeće brojčane oznake u odnosu na raspoloživa polja «Video Recording» formulara:

Treća iteracija Excel tabele imala je za cilj organizovati sva polja koja nisu dobila brojčanu oznaku unutar jedne nove grupe koja će odgovarati polju «Video Recording» fromulara. S obzirom na istovrsnu prirodu podataka u poljima: knjiga snimanja, direktor fotografije, snimatelj, animator, lutkar, tonski snimatelj, montažer slike, scenograf, kompozitor, i muzički saradnik odlučili smo se podatke iz ovih grupa smjestiti u novonastalu grupu/polje pod nazivom saradnici. Na ovaj način smo dobili model primjenjiv za daljnu obradu podataka u ProCite-u. Unutar novonastale grupe, ne gubeći svoje temeljno određenje pripadnosti pojedinoj grupi, podaci svrstani u novonastalu grupu «saradnici», nisu izgubli određujuću oznaku svoje grupe, već su samo fizički premješteni (dislocirani) u novi, objedinjavajući skup. Na taj način su svi podaci o filmovima i dalje zadržali sve postojeće, opisne karakteristike, ali su oni sada svrstani u novu skupinu. Na primjer, fimsku ekipu filma Hajrudina Krvavca «Miss Zelengrada», sada je moguće pronaći unutar jedne nove, objedinjavajuće skupine «saradnici» prema slijedećem modelu:

Nakon ujednjavanja unutar dvije novonastale skupine «oznaka filma» i «saradnici» i , u posljednjoj verziji Excel tabele, grupisanje je svedeno na 14 polja. Jedina grupa koja je u potpunosti izostavljena je grupa pod nazivom «ideja» jer su samo za samo dva od 732 fima (ukupan broj filmografije) bili unešeni podaci o začetnicima ideje za realizaciju filma, a budući da su to ujedno i autori scenarija, bilo je sasvim legitimno eliminisanje jednog takvog nereprezentativnog polja, koji bi se, u suprotnom, samo ponavljalo unutar sortirane baze.

Konačno, bilo je neophodno još za svaku grupu posebno definisati kolone koje će ispred svake grupe nositi skraćenu oznaku grupe kako bi se kolone pripremile za daljnu manipulaciju kao text dokument. Prema tome, svaka grupa je dobila svoj «kolonu predvodnicu», a time su svi podaci formalno bili pripremljeni za rad u programima Biblio-Link II i ProCite koji predstavljaju osnovne alate za pristupanje, pohranjivanje i manipulisanje podataka bez razlike bili oni organizovani kao on-line baza podataka, CD-ROM, kompjuterizovani bibliotečki sistem, ili pak prenosivi tekstualni dokument. 

U slijedećoj fazi rada, bilo je potrebno sva polja struktuirati tako da nazivi kolona (grupa) iz Excel tabele budu poredani sukcesivno jedan ispod drugog za svaku jedinicu zasebno. To je učinjeno automatski koristeći se opcijom Find/Replace komandama uz adekvatnu upotrebu specijalnih označiteljskih markera. Ono što prethodi upotrebi programa Biblio-Link II, također je dodatno uređivanje podataka što uključuje i eliminaciju onih informacija koje se smatraju nepotrebnim. Budući da su filmske jedinice razdijeljene jedna ispod druge, čime je filmografija već bila formatirana za transfer u ProCite, izvršena je posljednja kontrola pred nastavak radnog procesa u programima Biblio-Link II i ProCite.

 Ovo je primjer kako je izgledala jedna filmska jedinica formatirana kao tekstualni dokument:

Biblio-Link II je program za transfer zapisa koji se koristi zajedno sa ProCiteom. Zapis je osnovna jedinica baze podataka.U ProCiteu, svaki zapis je jedinstvena kolekcija informacija specifičnih za knjigu, časopis, film itd. ProCite operira sa varijabilnom dužinom zapisa, tako da se ne može ograničiti određena dužina za svaki zapis (ili čak za svako polje). Biblio-Link II omogućava prenos podataka, dobivenih iz nekog informacionog servisa u bilo koju ProCite bazu podataka. On prepoznaje (identifikuje) slogove datoteke kao što su: autor, naslov i datum izdavanja, kako bi ih prenio u odgovarajuća polja ProCite baze podataka.

Obzirom na izuzetno veliki broj različitih formata koje koriste informacijski servisi, a koji se danas dramatično šire i mijenjaju, proces prebacivanja informacija u ProCite bazu podataka je prilično složen. Informacije su gotovo uvijek pohranjene u sistem koji uobičavamo nazvati bazom podataka, što podrazumijeva organizovani skup informacija prema određenom kriteriju. Neki informacioni servisi mogu imati veliki broj razdvojenih baza podataka. Unutar baze podataka temeljna informacijska jedinica jeste zapis. Prema tome, u bibliografskoj bazi podataka jedan zapis će sadržati informacije koje se odnose na jedan zaseban entitet (npr. knjiga, album ili kao u našem slučaju film). Unutar svakog pojedinog zapisa podaci su podjeljeni u polja. Svako polje sadrži zasebnu informaciju kao što su npr.: naziv djela, ime autora, godina izdavanja i sl.

Biblio-Link II koristi bazični set instrukcija i definicija sadržanih u konfiguracijskim datotekama (Configuration File) koje daju precizne naredbe o tome kako prevesti pripremljenu datoteku (Download File) da bi se izvršio tačan prenos podataka u Pro-Cite. Također je moguće zasebnim definisanjem određenih naredbi (npr. naredbe se mogu odnositi na specifična polja) napraviti konfiguraciju za svaku posebnu bazu podataka unutar željenog informacionog servisa. Pod tim se obično podrazumijeva izbor radnog formulara u ProCiteu (ProCite Workform) kao i izbor ciljnog polja koje treba dobiti informaciju o svakom zasebnom polju informacionog servisa. Drugim riječima, naredbe govore Biblio-Linku II kako da prevede podatke dobivne iz jednog informacinog servisa u ProCite. Ovaj proces se naziva transfer zapisa (record transfer).

Za transfer zapisa koristili smo se posebno definiranom konfiguracijskom datotekom izrađenom na imena kolona iz Excel tabele i imena polja u ProCiteu.

ProCite je program za upravljanje bazom podataka i program za kreiranje bibliografija, koji se koristi kako bi se automatski organizovale bibliografske reference. Na taj način moguće je načiniti neograničen broj baza podataka, što pridonosi fleksibilnosti i efikasnosti u radu koji se tiče organizovanja informacija. Da bi se sačnila baza podataka u ProCite, moguć je manuelan unos podataka ili se oni mogu automatski unijeti uz kontrolu transfera svakog polja zasebno. Svaka pojedinačna baza podataka u ProCiteu može sadržavati reference iz knjiga, žurnala, disertacija ili nekih drugih informacionih resursa. Rad u ProCiteu uključuje rad sa radnim formularima (Workforms) kako bi se organizovala polja za svaki pojedinačni zapis. Pored unaprijed zadatih radnih formulara, u koje se mogu pohraniti informacije iz različitih medija, moguće je sačiniti dodatne radne formulare za posebne vrste baza podataka. Broj zapisa je praktično neograničen a podaci mogu biti organizovani u skoro 45 polja varijabilne dužine.

Pohranjene reference se mogu pretraživati, sortirati, indeksirati i formatirati u bibliografije različitih stilova. One se dalje mogu uređivati i održavati, ali također i direktno pretraživati kako bi se dobile željene informacije. Budući da se mogu kreirati bibliografije različitih stilova, moguće je ispuniti različite zahtjeve izdavačke industrije. Kompatibilnost sa DOS, Windows i Macintosh aplikacijam također omogućava razmjenu podataka između različitih programskih platformi.

 Temeljni pojmovi ProCite alata

ProCite organizira informacije u bazama podataka, koje sadrže zapise. Svaki zapis je predstavljen posebnim radnim formularom koji može sadržiti do 45 polja.

Baza podataka je deskriptivna vještina opisa različitih resursa prema detaljima. Ona je uvijek dinamična što znači da se na njoj mogu vršiti različite operacije. Baza podataka na kojoj smo radili sastoji se od 732 filmografske reference koje daju informacije o autorstvu, datumu i mjestu izdavanja, filmskoj ekipi, vrsti filma i medija, trajanju ...

Prije unošenja informacija u zapis ProCitea, potrebno je izabrati formular, prigodan za vrstu informacija koje će biti unešene. Formulari su  šabloni nazvani još i "popuni prazninu"  koje se koriste da pomognu organiziranju informacija u svakom zapisu. ProCite uključuje unaprijed određene formulare koji mogu svladati uobičajene forme (knjige, časopise, filmove). Također je moguće modificirati unaprijed određene formulare i stvoriti dodatne. Iz ponuđenog arsenala ulaznih maski koje ProCite nudi, izabrali smo radni formular “Video Recording” što je najbliže opisivalo prirodu podataka koju smo obrađivali.

Polje je dio zapisa koji sadrži informacije jedinstvenog tipa (npr. naslov ili datum). Svako polje je određeno nazivom polja kao što je polje “Autor” ili “Naslov” i brojem polja. Polje je moguće identificirati prema imenu, broju ili njegovom sadržaju. Ulazeći u svaki tip informacije u odvojenim poljima moguće je lakše pronaći traženu informaciju. To takođe omogućuje da se napravi željeni preraspored izlaznih polja informacija što Pro-Cite program čini fleksibilnim pri kreiranju bibliografija.

Koristili smo formu video zapisa "Video Recording" kao formular u kojem su, nakon operacija u Biblio-Link II prevedeni podaci o filmovima direktno u Pro-Cite bazu podataka.. U daljem tekstu ćemo objasniti zašto smo se opredjelili za taj formular, u koja polja su "prevedene" odnosno transferirane informacije, a koja su ostala prazna i zašto.

Formular "Video Recording" sastoji se od 23 polja za unos informacija. Svako polje je označeno brojem i nazivom polja.

Radi se o slijedećim poljima Pro-Cite "Video Recording" radnog formulara: 

Brojevi  polja koje smo koristili pri izradi filmografije bh. igranog, dokumentarnog i kratkog filma: (01), (04), (05), (07), (16), (18), (19), (20), (26), (27), (28) i (45). Ostala polja koja su sadržana u izabranom formularu, u našem slučaju prezentiranja zapisa, pokazala su se nepotrebnim obzirom da nije bilo relevantnih podataka za njihovu popunu.

Autorsko polje može sadržati više unosa – čak i kombinaciju samostalnih autora ili korporativnih autora.

Polja autora: Autor, analitički (01) "Author, Analytic" i Režiser, “Director” govori o autorstvu uopšte. Bez obzira da li se radilo o autoru članka, knjige, kompozitoru, ili kao što je to bio slučaj u našoj filmografiji – scenaristi, dakle osobi odgovornoj za nastanak djela prvo polje sadrži informaciju o idejnom tvorcu djela. S obzirom na blisku vezu autorstva koja se često ostvaruje kroz interakciju scenarističkog i režiserskog djelovanja prilikom nastanka nekog filma (nerjetko je upravo scenarista i režiser) ova dva polja daju osnovne podatke o osobama koje su zaslužne za umjetničku artikulaciju zapisane filmske jedinice.

Posebno je potrebno napomenuti da se prilikom izrade ove filmografije nije izvršila promjena u polju autorstva koja bi podatke o autorima predstavila na bibliografski korektan način: prezime, ime autora, već su podaci o autorstvu stilski ostali nepromjenjeni, dakle onakvi kakvi su prvobitno unešeni u FoxPro bazu podataka.

Naslovi polja - Naslov, analitički (04) "Title, Analyitic" predstavlja mjesto u kome se nalazi naslov filmske jedinice. Iduće polje (05) "Medium Designator" jeste mjesto koje sadrži informaciju o žanru odnosno daje kratku uputu o vrsti zabilježene filmske jedinice.

Ovo polje otkriva ime i prezime producenta ili pak naziv producentske kuće koja je omogućila nastanak filma. Baš kao što je bio slučaj u polju autorstva i u ovom nije izvršena inverzija imena i prezimena prema bibliografskim standardima već su podaci o autorstvu producenta stilski ostali nepromjenjeni, a potrebno je napomenuti i da su informacije o producentu uglavnom dostupne samo za filmove "novijeg" datuma.

Prilikom izrade filmografije bh. igranog, dokumentarnog i kratkog filma nismo smatrali potrebnim korištenje polja (08) "Uloga producenta", kao ni polja (17) "Uloga režisera”, dok za polje (12) “Broj kopija” nismo raspolagali niti jednim relevantnim podatkom.

Ova polja su rezervisana za mjesto izdavanja, kao i ime izdavačke kuće koja je promovisala film.

ProCite ima mogućnost prepoznavanja različitih oblika ispisivanja datuma i primjenit će specijalno formatiranje pri printanju ovih polja.

Trajanje filma (26), vrsta trake (28), dužina trake (29)

Polja (26) "Extent of Work", (27) "Packaging Method" i (28) "Size" služe za registrovanje informacija koje opisuju kvantitativne parametre filmskih jedinica kao i tip trake na koju je zabilježen film.

Ovo polje je predviđeno za upis naslova serije u kojoj neka filmska jedinica može biti sadržavana, ali prilikom izrade filmografije nije došlo do popunjavanja ovoga polja.

Korištenjem polja konektivne fraze omogućava se razjašnjenje odnosa između dva djela, koja su često međusobno povezana. Zajednička konektivna fraza uključuje "u" ili «U: » – "in" i "sadržano u publikaciji za” i “citirano u”.

Konektivna fraza u polju 36 određuje polje adrese/dostupnosti. Iako se ovo polje nalazi u formularu “Video Recording” mi ga nismo popunjavali.

Ovo polje služi za upisivanje adrese autora, adrese sa kojih je moguće dobiti reprint filmske jedinice ili pomoć pri traženju određenog rada. Popunjavanje ovog polja je također izostavljeno.

Informacije o lokaciji odnosno web adresi na kojoj se mogu dobiti informacije o zabilježenom filmu mogu se unijeti u ovo polje koje predstavalja vezu sa URL (Universal Resource Locator), mjestom koje predstavlja elektronsku, mrežnu repliku koja sadrži podatke o filmskoj jedinici. U narednim iteracijama ova filmografija bi mogla biti dijelom originalne web stranice Kinoteke BiH. U slučaju da su dostupne i elektronske kopije orginalnih članaka koji se odnose na datu filmsku jedinicu (npr. u Adobe Acrobat PDF formatu), kao i video sekvence filma, nužno bi bilo korištenje i ovoga polja.

Knjižni broj “International Standard Book Number”, jeste broj koji obezbijeđuje jedinstvenu identifikaciju šifriranjem putem 10 znakova. Ovaj sistem nosi podatke o jeziku (ili zemlji), izdavaču, izdavačkoj jedinici (knjiga, film, CD itd.), a zadnji broj je kontrolni.

Koristi se za lične napomene i komentare bibliografa, uključujući fraze koje omogućuju jedinstvo, jasnoću ili identificiraju sve druge povezane radove.

Bibliografske informacije koje ne mogu biti smještene u druga polja mogu biti upisana u polje napomena. Ovo polje nije korišteno u tekućoj filmografskoj listi zapisa, ali nam je bilo potrebno prilikom izrade "male baze", o čemu će biti detaljnije govora u slijedećim poglavljima.

Polje apstrakta najčešće sadrži kratku prezentaciju sadržaja rada. Ovo polje smo koristili također samo prilikom izrade specijalne, proširene filmografije u kojoj smo za nekoliko izabranih filmova u polje apstrakta unijeli sinopsise filmova.

Kao i u bilo kojem drugom ProCite polju mogućeje unijeti do 32.000 znakova.

Ovo polje se koristi za bilo koji klasifikacioni broj, odnosno spremišnu ili sličnu signaturu fizičkog objekta čiji se bibliografiski opis daje. Često pokazuje fizičku lokaciju predmeta u biblioteci, koristeći bilo pozivni broj Kongresne biblioteke ili DDK-Djuieva decimalna klasifikacija.

Ovo polje se obično koristi za identifikaciju termina ili ključnih riječi koji opisuju predmet sadržaja referentnog djela. Ovo polje može sadržavati više unosa sa separatorima.

Ključna riječ se može koristiti za traženje po predmetu ili kao naslov u predmetnoj bibliografiji. Ključne riječi se ne štampaju ukoliko polje nije izlistano u izlaznom stilu za printanje i provjereno prije konfiguracije bibliografije.

Da bi ProCite pronašao zapise sa istim terminima u ovom polju je potrebna dosljednost pri unošenju ključnih riječi. U tu svrhu koristi se lista sadržaja polja kako bi se sačuvala dosljednost upotrebe termina.

Pri kreiranju izlaznog stila naše filmografije bh. igranog, dokumentarnog i kratkog filma ovo je polje korištena kako bi naveli sve članove filmske ekipe koji su učestvovali u realizaciji filma, odnosno kako ne bi bili izostavljeni obzirom da su bili uvršteni u prvobitnu verziju filmografije u FoxPro operativnom sistemu. Kako bi se načinila distinkcija između pojedinih grupa suradnika (koja je već prethodno učinjena u Excel iteracijama baze podataka) unosili smo separatore "//" koji su pomogli da se napravi razlika između svakog pojedinačnog člana filmske ekipe. Na taj je način nastao registar "saradnika" pa se ovom polju posvetila posebna pažnja.

Na primjer:

Mirsad Herović = snim. // Semir Čebirić = mont.sl. // Semir Čebirić = komp. // Ljubo Petek = mont.tona //

Transferom zapisa putem Biblio-Linka II u ProCite dobili smo tekuću listu zapisa koju smo potom tehnički uređivali odnosno pripemali za web prezentaciju. Rad u ProCiteu je imao šest kontrolnih iteracija (radnih verzija) baze podataka. Nastojali smo korigovati sve greške koje su se nalazile u različitim slogovim zapisa. Tehnička redaktura se sastojala i iz korigovanja dijakritika koji nisu bili podržani u prvobitnim iteracijama filmografije. Filmske jedinice za koje nismo mogli utvrditi autorstvo, mjesto ili godinu izdavanja adekvatno su označene kao: s.n. (sine nomine), s.l. (sine loco), s.a. (sine anno). Također je bilo potrebno voditi računa o ispravnom navođenju filmografskih referenci kako se prilikom automatske obrade i sortiranja podataka u ProCiteu ne bi dešavala ponavljanja ili zasebna registrovanja slogova koji pripadaju istom zapisu. Uopšte, bilo je potrebno povesti računa o stilskoj uniformizaciji slogova kao bi informacije pripremljene za štampanje odnosno web prezentaciju predmetnih registara filmografije bile reprezentativne i pouzdane.

 ŠTAMPANE BIBLIOGRAFIJE

Konfiguriran i validiran sadržaj zapisa može biti prezentovan kao štampani tekstualni dokument ili pak biti vizualiziran na ekranu web-preglednika u HTML (Hyper Text Mark-Up Language) formatu. Prije samog štampanja moguće je mijenjati izgled bibliografije tj. odabrati bibliografski stil. Prije štampanja na ekranu je moguće pregledati čitavu bibliografiju, ili svaki pojedinačni zapis posebno.

Iako je najčešći oblik bibliografija - abecedna lista formatiranih referenci, ProCite također nudi i opciju štampanja predmetne biblografije.

Da bi odštampali bibliografiju na ekranu mora biti prikazana postojeća lista zapisa (dakle, tekuća lista baze podataka na kojoj se radi). Nakon što se iz menija File pokrene komanda Print Bibliography (štampati bibliografiju) na ekranu će se pojaviti radna bibliografija.

Biranje izlaznog stila (Output Style) je veoma jednostavno. Naime, pretraživać (browser) izlistava ponuđene stilske opcije pa je potrebno odlučiti se, odnosno odabrati izlazni stil za koji se drži da najviše odgovara bibliografiji koja se želi štampati.

ProCite koristi izlazni stil da transformira zapise u bibliografske reference koje zapravo čine sadržaj bibliografije. Stilovi odgovaraju važećim bibliografskim standardima ustanovljenim od strane međunarodnih profesionalnih asocijacija. Izlazni stil određuje koja će polja biti odštampana za svaku radnu formu, kojim redoslijedom i kojom interpunkcijom će biti odvojena polja. Manipuliranje je također moguće sa štampanjem autora, naslova, datuma i broja strana.

Izlazni stil bibliografskog opisa koji smo odabrali za prezentaciju naših filmografskih referenci je ANSI – American National Standard for Information.

Kako bi se u štampanje uključila dodatna polja (npr. područje napomena, ključnih riječi, abstrakta, ili rednog broja) potrebno je ih je označiti za štampanje bibliografski referenci. Posljednja opcija konfigurisanja bibliografije je izgled stranice ("Page Layout"). Ova opcija omogućava biranje fontova, veličine slova, podešavanje margina i numeraciju stranice.

 Štampanje predmetne bibliografije

Predmetna lista je uređena lista termina (riječi ili fraza) unutar pojedinačnih polja bibliografskih referenci. Svaki termin može biti predmetnica. Predmetna bibliografija je bibliografija čije su reference grupirane unutar određenih predmetnih naziva koje zovemo “Subject Headings” ili predmetne odrednice. S obzirom da predmetne bibliografije mogu biti različite (najčešće je stvaranje predmetnih indeksa prema ključnim riječima, autorima, naslovima itd.), mi smo se koristili ovom mogućnošću kako bismo dobili predmetne registre formirane na osnovu izabranih ProCite polja. Na taj način smo dobili slijedeće registre: hronološki registar, registar naslova, registar žanra, registar režisera, autora, producenata, saradnika, izdavačkih kuća, te registri trajanja filma i metraže. Upravo ove registre smo pripremili za web prezentaciju kao izlazne tekstualne datoteke pretvorene u hipertekstualni dokument. Navedeni registri su HTML liste sa referentnim vrijednostima (jedinstveni broj reference i učestalost pojavljivanja)

 Da bi odštampali predmetnu bibliografiju na ekranu mora biti prikazana postojeća lista podataka (radna baza). Iz File menija se pokrene komanda Print Subject Bibliography. Nakon toga se na ekranu dobije prozor sa 45 polja poredanih po broju i nazivu polja. Označavanjem polja koja se žele koristiti kao predmetna odrednica, sačinjava se lista predmetnih registara za više polja, a za svako polje posebno će se generirat posebna lista.

Predmetnice se mogu sortirati po datumu, decimalnoj klasifikaciji, rednom broju polja i abecednim redom. Mogu se štampati rastućim redoslijedom (A-Z) ili opadajućim (Z-A).

Slijedeća faza rada je bila izrada tematske bibliografije. Naime, novonastala lista zapisa, je izrađena za filmove Pjera Žalice “Djeca kao i svaka druga”, Tvrtka Kulenovića i Harisa Prolića "Smrt u Sarajevu" i Vefika Hadžismajlovića "Sarajevski gudači". Prva varijanta tematske bibliografije je izrađena u radnom formularu “Video Recording” koji je sadržao sve elementarne informacije o izabranoj filmskoj referenci, ali se u polje ključnih riječi "keywords" uključio naslov filma i oznaka građe, dok su podaci o filmskoj ekipi prebačeni u polje "napomena – notes". Polje abstrakta smo popunili sinopsisom, za tri izabrane filmske jedinice. Druga varijanta tematske bibliografije je izrađena u radnom formularu “Journal Short Form” kako bi se uvezao publikovani materijal u vezi sa izabranim filmom (npr. novinski članak, recenzija ili filmska kritika) koristeći polja "ključnih riječi" i "autora – scenariste". 

Posljednja faza diplomskog rada je bila web prezentacija u programu Microsoft Front Page.

Generirani su slijedeći registri:

1. hronološki registar (1947-1995)
2. naslovi filmova
3. žanrovi
4. režiseri
5. scenaristi
6. producenti
7. izdavačke kuće
8. saradnici
9. trajanje
10. metraža

ZAKLJUČAK

Pohranjivanje podataka i omogućavanje pristupa informacijama različite vrste, oduvjek su predstavljali najvažniji, funkcionalni segment, kako bibliotečke, tako i informacione znanosti. Prelazak sa štampanog na digitalni medij prouzrokovao je duboke promjene u naučnoj zajednici, socijalnoj strukturi, ali također u potpunosti izmjenio načine komuniciranja uopšte. S obzirom da je ovaj proces bespovratan, uz sve veću digitaliztaciju i sve veći obim elektronskog upravljanjem resursima, pojavile su se potrebe za novim riješenjima, koja potpomažu proširenijoj, učestalijoj i efikasnijoj upotrebi elektronskih izvora. Jedno od tih riješenja predstavlja i ProCite program za izradu različito formatiranih bibliografija, kojim smo se koristili i u čijem okruženju smo nastojali smjestiti, prethodno dobivene podatke iz oblasti bosanskoherecgovačkog igranog i dokumentarnog kratkog filma.

U eri umrežavanja različitih informacionih resursa kao i ulaskom Interneta u naše živote, porastao je značaj elektronskih izvora informacija koje je moguće koristiti. Zašto? Odgovor se između ostalog može pronaći i u ovom diplmskom radu, unutar kojeg je moguće naići na nekoliko afirmativnih odgovora na ovo pitanje. Nabrojaćemo samo neke od osnovnih prednosti pri korištenju baze podataka u ProCite okruženju.

Ovako prikazana i dostupna filmografija, sačinjena od ukupno 732 bh. dokumentarna i igrana kratka filma, koji čine neizostavan element bosanskohercegovačke kulturne baštine, sada je, zahvaljujući online frekvenciji, postala dostupna neograničenom broju korisnika, 24 sata dnevno. Za razliku od prethodnog elektronskog okruženja u koje je filmografija bila smještena, konačni rezultat našega rada je omogućio brži i efikasniji hronološki uvid u filmsku produkciju nastalu između 1947-1995 godine. Osim retrospektivnog prikaza filmskih referenci po godinama, također su generirani registri koji govore o učestalosti djelovanja pojedinih autora, producenata i izdavačkih kuća, i oni sada (s obzirom na svoju dostupnost), mogu poslužiti kao važan izvor informacija u okvirima pojednih stručnih i naučnih istraživanja, kao i za evaulaciju naučnog i stručnog rada iz oblasti filmske umjetnosti. Svrha postojanja ovih registara je mnogostruka.

Izrada bibliografskih registara je nastala kao pokušaj da se korisnicima online resursa omogući uvid u razvojni proces bosanskoherecgovačke filmske industrije koja je stvarana u periodu od 1947 do 1995 g. Na taj način je moguće uvidjeti da je u toku 38 godina nastalo oko 646 dokumentarna filma, od čega su čak 393 kratkometražna dokumentarna filma. Zanimljivo je da registar žanrova otkriva razuđenost žanrovske podjele na čak 33 različite vrste filma. Sudeći po broju snimljenih filmova u toku jedne godine primjetna je nagla ekspanzija koja je započela 1953. godine koja je očigledno svoje "zlatne godine" doživjela u periodu sa početka šezdesetih kada se snimalo više od dvadeset filmova godišnje (naime, 1961. godine snimljeno je čak 27 dokumentarnih filmova). Paradoksalno, ratne ’93 godine snimljeno je čak 30 filmova, iako se ovi podaci odnose samo na područje opkoljenog Sarajeva.

Generisanjem autorskog indeksa (izrađenog za polja ProCite baze 1 - scenaristi, 16 - režiser i 45 – filmska ekipa/saradnici) došlo se do impozantne brojke od preko 800 autora uključenih u dokumentarnu bh. filmsku produkciju za period od 1947. do 1995. godine. Od toga je preko 250 scenarista, 150 režisera i skoro 400 saradnika. Posebno generisani registri producenata i izdavača pokazuju da je nešto manje od 50 pravnih lica i organizacija također bilo uključeno u proces filmske proizvodnje.

Na osnovu ovako predstavljenih online registara, moguće je i štampanje imenika bosanskohercegovačkih stvaralaca odnosno kataloga njihovih djela koji svakako jesu nezaobilazni dio bh. kulturne historije. Filmografija može predstavjati koristan vodič naučnim radnicima, ali i svima onima koji su zainteresirani za razvojni proces kako bosanskohercegovačke filmske umjetnosti, tako i njene građe. Ipak, potrebno je napomenuti kako se dobiveni podaci ne odnose na čitavu teritoriju Bosne i Hercegovine već samo na područje grada Sarajeva, što ovu filmografiju u velikoj mjeri čini nedovoljno pouzdanom i nepotpunom kada govorimo o filmskom stvaralaštvu na teritoriju čitave države. Istraživački rad i prikupljanje podataka za formiranje kompletene filmografije bh. dokumentarnog i kratkog igranog filma bi svakako prevazišlo okvire izrade diplomskog rada.

Izrada tematske bibliografije predstavlja primjer na koji se način može nastaviti rad na postojećoj bazi podataka, čemu se iskreno nadamo, jer krajnja svrha ovog diplomskog rada jeste težnja da ova bibliografija/filmografija postane kumulativna, odnosno da se nastavi širiti horizontalnom linijom (što podrazumijeva analitičku obradu svake filmske jedinice ponaosob) i vertikalnom linijom, što uključuje obradu onih kategorija koje su u selekciji potpuno ili djelimično izostale, ali i nastavak unosa podataka filmskih jedinica nasatalih nakon 1995. godine. Krajna instanca ili vrijednost ove baze podataka je sadržana u činjenici da su postojeći podaci konvertibilni, odnosno da postoje različite mogućnosti njihovog prezentiranja (brošura, pdf.file, CD itd.). Izradom kompletnog analitičkog registra (potpuna tematska bibliografija filmova) bilo bi moguće dobiti impozantan materijal od preko 800 štampanih strana. Apliciranjem plug-in uređaja na postojeći resurs pretraživanje filmografije bi bilo izuzetno olakšano. Čuvanje filmske baštine na jedan od navedenih načina predstavljao bi mali pokušaj tj. nastojanje da se bh. škola dokumentarnog filma spasi od zaborava, odnosno da se bh. filmska prošlost također nanovo otkrije kao mjesto susreta sa vlastitim kulturnim identitetom.

LITERATURA I IZVORI:

• Institute for Scientific Information: "Biblio-Link II for Windows ver. 1", 1996.

• Institute for Scientific Information: "ProCite – version 5", 1999.

• http://members.iinet.net.au/~angus/foxpro/foxfaq1.html

• http://www.codepedia.com/1/FoxPro

• http://www.actden.com/fp2000/java/toc.htm