Bosna i Hercegovina u kartografskoj zbirci Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Sadžida Šehmenović

Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Publikovano u: Bibliotekarstvo (Sarajevo), sv. 42 (1997), str. 97-99

 Ove godine se navršava 52 godine od osnutka naše Biblioteke. Pored knjiga, periodike prikupljane su i geografske karte i atlasi koji sačinjavaju fond Kartografske zbirke.

Najveći dio karata i atlasa nabavljen je kao obavezni primjerak, a jedan dio je nabavljen kupovinom ili razmjenom. Zadatak Nacionalne i Univerzitetske biblioteke, kao nacionalne ustanove je da prikuplja, sređuje i čuva kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine i da ga pruža interesenjima na korišetenje, a kao univerzitetska ustanova da daje svoj doprinos unapređenju visokog školstva i naučnog rada uopće.

Pošto je naša biblioteka relativno mlada u odnosu na slične u Evropi ona nije za tako kratak period a i zbog drugih okolnosti mogla prikupiti sve karte naše zemlje. One se danas nalaze u fondu mnogih evropskih biblioteka i arhiva. Najveći dio karata naše zemlje sigurno je u Nacionalnoj biblioteci u Beču, Ratnom arhivu u Beču, Vojno-geografski institut u Beču i dr. Pored toga fond naše zbirke predstavljao je bogatu kolekciju karata, raznih mjerila, sadržaja i raznih izdavača.

U požaru koji je izazvao agresor sa Trebevića izgorio je najveći dio fonda naše Biblioteke, pa prema tome i Kartografske zbirke. Nešto od karata je spašeno. Neke su u dobrom stanju, a jedan dio je nagorio ili oštećen vlagom, pa im je potrebna raparacija.

Kaže se da su karte uz sliku i muziku najuniverzalniji način izražavanja i sporazumijevanja, pa su prve karte nastale još u starom stoljeću. Asirci su imali neku vrstu katastra rađenog na glinenim pločicama, pisanih klinastim pismom. Antički Grci su imali svoje kartografe o kojim saznajemo od njihovih historičara, jer njihova djela nisu sačuvana. Najbolji među njima bio je Klaudius Ptolomeus (90-168). Njegovo djelo "Geografija" u 8 svezaka je vrhunsko djelo tog perioda. Postalo je popularno tek u doba renesanse. Rimljani su izrađivali karte koje su prikazivale puteve, što je bilo popraćeno opisima "itenerari", ali su očuvana u malom broju. Takva je "Tabula Peutingeriana". Smatra se da je nastala u 4. st. Čuva se u NUB u Beču.

Srednji vijek u evropskoj kartografiji je doba stagnacije. Naprotiv Arapi su poznavali Ptolomejeva dostignuća i još više unapređuju kartografiju računajući geografske dužine i rješavaju problem projekcije. Najva-niji dokument tog doba je Idrizijeva karta svijeta izrađena 115 g.

Križarski ratovi i druga događanja su istakli problem izrade obalskih karata, a kompas pouzdaniju orijentaciju, kretanje i ucrtavanje. Poznati centri izrade tih karata bili su: Đenova, Venecija i dr.

Prvo latinsko izdanje Ptolomejeve "Geografije" izlazi 1405. Uskoro je pronađen i tiskarski stroj i graviranje, pa karte postaju pristupačnije i reširenije. Najveći centri su u Nizozemskoj. Najzaslužniji kartograf tog vremena je Gerhard Merkator (1512-1594). On je napustio Ptolomejeve informacije i riješio problem projekcije. Pored njega tu je bio i Abrah Ortelius.

Preokret u kaartografiji nastaje krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Tu se ističe francuska kartografija, koja je imala veliku pomoć države. Na kartama se unosi samo pouzdano a nepouzdano ostaje bijelo.

Brz rast engleske imperije zahtijeva i brži rast kartografije. Ostale zemlje su u nepovoljijem položaju u odnosu na Francusku i Englesku. U Njemačkoj se izdavalo dosta, ali je bilo lošijeg kvaliteta.

U 18. stoljeću se situacija poboljšava kako tehnički tako i naučno, pa su karte sve preciznije a time i tačnije. Ističu se austrijski i njemački kartografi.

Općim naučnim razvojem i tehničkim dostignućima, usavršena je izrada karata, kao i metode premjeravanja zemljišta te su karte u 20. stoljeću sve savršenije i preciznije.

Teritorija Bosne i Hercegovine prikazana je na najstarijoj karti Tabula Europe, Klaudija Ptolomeja. Ta je karta služila kao osnov za kartografsko prikazivanje Evrope sve do 16. stoljeća. Na njoj je naš prostor neispunjen, jedino je ucrtana rijeka Neretva kao Naron i to sa pogrešnim smjerom kretanja.

Sve do 17. stoljeća, Bosna je prikazivana u sastavu neke veće teritorije, kao npr. evropske Turske ili Balkanskog poluostrva. Prikazivali su je najčešće oni u čijem je sastavu bila ili su imali osvajačke pretenzije prema njoj. Najviše uspjeha su imali austrijski kartografi. Turski kartografi su imali manje uspjeha, jer su se oslanjali na ruske kartografe.

Naša biblioteka nema originale najstarijih karata, već samo njihove kopije kao npr.:

Scavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionu nova descriptio, Nürnberg, 1565, 66x34. Izradio je je August Hirschvog (1503-1553). Prikazana je cijela Bosna i sjeverni dio Hercegovine. Nije rađena na osnovu premjeranja, pa je zato dosta netačna.

Sclavonia, Croatia, Bosna cum Dalatie parte, 1590, bakrotisak, 30x19. Izradio je Gerhard Kremer Mercator (1512-1594) u cilindričnoj, tzv. Merkatorovoj projekciji, a podloga je kartograf. merža.

Il regno Bossina, diuisso nelle sur Prouincie principali, 1:800.000, 1689 55x50. Kartu je izradio italijanski kartograf Giacomo Canteli da Vignola. To je prva regionalna karta Bosne i za nes najvažnija karta iz 17. st.

La Croatia, Bosnia, e Servia, di nova projezione, Venecia 1782. Kraj 18. st. bio je vrlo značajan za kartografsko prikazivanje naše zemlje, kao i 19. st. zbog sve većih aspiracija mnogih evropskih zemalja prema našoj zemlji, Turske granice su bile zatvorene, pa su se geografska saznanja van njenih granica širila sporo i oskudno. Zbog toga austrijski oficiri tajno prelaze u našu zemlju, snimaju terene i crtaju karte. Te karte su neprecizne i obiluju malim brojem podataka.

Moć otomanskog carstva slabi, pa mnoge evropske zemlje pokazuju interes za našu zemlju i crtaju naše karte kao Francuzi, Rusi (pored Austrijanaca). Prvo legalno premjeravanje i snimanje naše zemlje izvedeno je u doba vladavine Topal Osman Šerif-paše (1862-1868), a izveli su ga austrijski oficiri.

Iz perioda do okupacije BiH biblioteka posjeduje slijedeće karte:

Carte von Europaischen Türkey mit....Wien, 1810. Razmjernik na karti je po turskim i njemačkim mjerama za dužinu.

General Karte von Bosnien, der Hercegovina, von Serbien und Montenegro. 1:600.000. Wien k.k. Milit.-Geograf. Inst. 1816.

Carte generale de la Turquie d'Europe.... de Roumili, Bosna moree et pays limitrophes..., G. de Vandocourt. Paris, 1822, 94x83.

Etnographische übersichts Karte des europaischen Orients, 1:30000 Wien, 1876. H. Kiepert. Ova karta predstavlja najbolju etnografsku kartu Turskog carstva.

General-übersichtskarte des gesammten russisch-türkischen Kriegsschauplatzez in Europa..., 1:2,500.000. Wien, A. Hartleben 1877. To je karta poprišta sukoba Rusije i Turske.

Glavna karta kojom su se služili Austrijanci prilikom okupacije Bosne i Hercegovine 1878. god. bila je Generalkarte von Bosnien... 1:600.000. Predstavlja vrhunsko dostignuće austrijskih kartografa. Korištena je i na Berlinskom Kongresu, prilikom razgraničenja turskih teritorija. Pored nje va-na je i Roskijevićeva karta 1:400.000. Ali pokazalo se da su obje nedovoljno tačne za vojne operacije, pa su Austrijanci već 1880 preduzeli katastarsko premjeravanje BiH. Poslije toga nastaju Generalkarte von Bosnien und Hercegovina, 1:150.000 i Spetzia karte von Bosnien und Hercegovina, 1:75:000. Ove karte i danas predstavljaju savršenu grafičku interpretaciju. Biblioteka posjeduje listove BiH. Ove karte su poslužile Vojno-geografskom institutu u Beogradu za izradu karte Jugoslavije, 1:200.000.

Od najvažnijih karata iz 19. st., nastalih poslije okupacije, Biblioteka posjeduje slijedeće:

Zemljovid Bosne i Hercegovine i stare Srbije. Bez mreže, razmjernika u austrijskim miljama i kilometrima, Zagreb, Litografija K. Albrechta, 1878, 54x54.

Handkarte von Bosnien, Hercegovina, Novi Pazar, Montenegro und Österechischen Kurstgebiete, V. v. Harrdt, 1:1,200.000. Wien, 1878, 50x38. Karta je priložena uz djelo V. H. hartenthurna: Occupation von Bosnien und der Herzegovina Wien, 1878. Na karti je raspored austro-ugarskih trupa i dr.

Eisenbahnkarte von Österreich-Ungarn. 1:900.000. Wien, U. Teschen 1879. Karl Prochaska. 42. Auflage. 75x60.

Karte der Balkan-Halbinsel. F. Handtke, 1:600.000. Glogau, Carl Flemmin 1878, 54x54.

Karte der Balkan-Halbinsel und der angrenzanden Gebiete. 1:600.000, Wien, 1883. 70x61., 100x67. Do 1886 izašla tri izdanja.

Wand Karte der Alpen. 1:600.000. Vinzenz v. Harrdt. Wien, 1885. 228x13.

Spezial-Karte von Österreichen-Ungarn. 1:75.000. Wien 1883-1910. 55x38.

Pregledna karta o nalazištima kamenog uglja u Bosni i Hercegovini 1:750.000. Wien, C. i K. vojničko-geografski zavod, 1898, 50x50, XXx57.

Süd Europa 1:1,500.000. JustusPerthes. Gotha 1885.

Veliki je broj tematskih karata izašlih od 1900-1914 godine npr.: raspored željezničkih pruga, raspored pošta i telefonskih linija, turističke karte i dr.

Posjedujemo i veliki broj planova grada Sarajeva iz 19. stoljeća, ali nisu obrađeni pošto nisu izvađeni iz magacina.

Od geografskih atlasa iz 19. stoljeća pronašla sam:

Stieles's Hand-Atlas. Gotha, Justus Perthes, 1879, krt. 31, 39x24.

Inhalts verzeichniss von Petermann's...Gotha, Velhagen und Klasing, 18 Krt. 137, 39x24.

U zbirci se nalazi veliki broj karata iz 20. stoljeća (Kraljevina SR, Kraljevine Jugoslavije, FNR Jugoslavije i SFR Jugoslavije, kao i NR i SR Bosne i Hercegovine.

Prikupila sam i izvjestan broj karata izašlih pred rat ili u toku rata. Izdavači a ni štamparije nam ne dostavljaju karte pa još uvijek nisam dobila sve karte, pa ih sada neću spominjati.

Razmjena sa sličnim institucijama u Evropi nije još zaživjela, osim nešto malo sa Hrvatskom, ali se nadam da će se ubuduće popraviti.

Naš glavni problem je prostor, jer bez toga ne možemo formirati našu zbirku, ali se nadam da će se i to uskoro riješiti.

Literatura

Gašparović Ratimir: Bosna i Hercegovina na geografskim kartama. Sarajevo 1957. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela knj. XXXVII str. 102.

Nikolić Srećko: Uvod u Geografiju: Istorija geografije i geografskih otkrića. Naučna knjiga. Beograd, 1977.

Kozličić Midhat: Povjesni razvoj hrvatskih zemalja: Glasnik društva bibliotekara. Split 4/1996.

Enciklopedija Jugoslavije, VI: Jugoslovenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 1990.

Čaušević Šemsa: Bosna i Hercegovina u Kartografskoj zbirc Narodne i Univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Bibliotekarstvo, Časopis društva bibliotekara Bosne i Hercegovine. Godina XXII, Sarajevo 1976, broj 1-2.

© Copyright DRUSTVO bibliotekara Bosne i Hercegovine and CUPRIJA , Friends of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina