Povratak na početnu stranicu

Amna Hrvat

SLIJEPI I INFORMACIJA

Diplomski rad

1    Pojava pisma
2    Pribor za pisanje
2.1       Okvir i igla za pisanje
2.2       Brajeva pisača mašina
3    Zvučne knjige
4    Slijepi i kompjuteri
4.1       Govorne jedinice i govorni programi
4.2       Brajev redak
4.3       Brajev štampač
5    Pristup na Internet
6    Elektronske bilježnice
7    Izvori

1.    Pojava pisma

Prošle su dvije informacione revolucije prije nego je došlo do značajnijeg napretka u pokušaju da se slijepima omogući pristup pisanoj riječi. Prvi pokušaj načinio je osnivač francuskog Instituta za slijepe, profesor kaligrafije Valentin Aji (1745.-1822.). Polazeći od pretpostavke da slijepi mogu čitati rukama Aji je dizajnirao jednostavno kurzivno pismo koje se sastojalo od slova poznatog alfabeta urađenih u reljefu. Ovo međutim nije bilo pravo rješenje, jer je bilo potrebno izumiti sistem koji će slijepima omogućiti i čitanje i pisanje; trebalo se osloboditi poznatog alfabeta.

To je uspjelo jednom Englezu, T. M. Lukasu, koji je koristeći se primjerima novih stenografskih tehnika izumio sistem reljefnih fonetskih simbola. Koristeći se tim svojim izumom, Lukas je 1837. transkribovao Novi zavjet.

Džemsu H. Friru (1779.-1886.) pošlo je za rukom da osmisli ključno pomoćno sredstvo za pisanje tih simbola, takozvanu ‘povratnu liniju’ koja se upotrebljavala na principu naizmjeničnog štampanja redova slijeva nadesno, a zatim zdesna nalijevo, sa slovima okrenutim naopačke, što je čitaocu omogućavalo da brzo i bez greške prelazi s jednog reda na drugi.

Problem pisma za slijepe riješio je učenik na Ajijevom Institutu, slijepi šesnaestogodišnjak Luj Braj (1809.-1852.). Kada je Braj došao u Institut u upotrebi je bio Ajijev reljefni alfabet, na kojem je bilo odštampano petnaestak knjiga koje, međutim, niko nije koristio. Braj je uvidio sve nedostatke ovog pisma i odlučio da osmisli sistem koji će slijepima omogućiti i da pišu i da čitaju. Rješenje je pronašao u ‘noćnom pismu’, koje su tajne službe koristile u noćnim ratnim dejstvima, kada je komunikacija bila neophodna, a nije bilo moguće zapaliti vatru. Noćno pismo izumio je oficir francuske artiljerije, Šarl Barbije. Pismo je imalo rešetkastu strukturu, od 12 ispupčenih tačaka koje su, kombinirane na različite načine, označavale pojedina slova i glasove. Braj je ćeliju od 12 tačaka sveo na šest i tako, 1825. godine stvorio Brajevo pismo. Godine 1829. Braj je u knjižici pisanoj Ajijevim ispupčenim latiničnim slovima prikazao kako se kombinacija tačaka iz ‘šestotačke’ može koristiti ne samo za slova, već i za matematičke simbole, note i ostale znakove.

Brajevo pismo nije odmah bilo prihvaćeno. Predstavljalo je veliku novinu i bilo suviše jednostavno da bi mu se za kratko vrijeme poklonilo povjerenje. Prošlo je 25 godina prije nego je ovo pismo u potpunosti prihvaćeno na Ajijevom Institutu. Nakon toga, prihvaćeno je na Međunarodnoj konferenciji u Parizu 1878. Što je rezultiralo njegovom masovnijom upotrebom. Brajevo pismo se do danas nije bitnije izmijenilo.

Kada je Luj Braj počeo stvarati pismo, koristio je šilo za pravljenje ispupčenja na papiru ili drugim materijalima. Vremenom, šilo je oblikovano u iglu za pisanje, koja ima metalni vrh i kruškoliku ručku da bi se olakšalo držanje. Okvir za pisanje mijenjao se vremenom da bi se postigla konzistentnost u poziciji i dubini tačaka.

Današnji okviri dolaze u različitim veličinama. Dvije metalne pločice povezane su šarkom na jednoj strani. Na gornjoj su utisnuti redovi pravougaonika, a sićušne recke formiraju njihove strane. Na donjoj pločici također se nalaze pravougaonici sačinjeni od šest tačkica utisnutih u metal.

Korisnik stavlja list papira na donju pločicu i zatvara gornjom da bi ga učvrstio na mjestu. Male kopče hvataju papir i čuvaju ga od klizanja tokom pisanja. Obzirom da se Brajevo pismo čita slijeva nadesno, a tačkice moraju biti ispupčene, proces upotrebe okvira i igle za pisanje zahtijeva da korisnik utiskuje tačkice u papir zdesna nalijevo, stavljajući vrh pisaljke (igle) kroz pravougaone otvore. Recke na rubovima igle pomažu korisniku da poravna vrh pisaljke sa tačkom ispod.

2.2    BRAJEVA PISAĆA MAŠINA

Upravnik škole za slijepe u Ilinoisu, Frank H. Hal je 1892. konstruisao prvu Brajevu pisaću mašinu. Time je omogućeno štampanje knjiga, časopisa i drugih publikacija na Brajevom pismu. Modificirana verzije Halove pisaće mašine još uvijek je u upotrebi, a ona koja se danas najviše koristi poznata je pod imenom ‘Perkins Braille Writer’. Pri korištenju ove i svih ostalih Brajevih mašina, kažiprst, srednji prst i prstenjak svake ruke smješteni su na tipke s lijeve i desne strane tipke za razmak koja se nalazi u sredini. Pritiskom kombinacija tipaka, tvore se različiti znakovi Brajevog pisma. Osim pomenutih, na mašini se nalaze i takozvane funkcijske tipke, pri čemu krajnja lijeva služi za prebacivanje u novi red, a krajnja desna pomjera pisač za jedno slovno mjesto unazad. Papir se u mašinu ubacuje otpozada i potpuno namotava na valjak koji je smješten unutar mašine. Završetkom svakog reda papir se izvlači, a korisniku je omogućeno da neposrednim dodirom papira dok je on još u mašini, provjerava valjanost ispisanog teksta. Brajeve pisaće mašine predstavljaju osnovno pomagalo za manuelnu pripremu dokumenata na Brajevom pismu.

3    Zvučne knjige

Tehnologija snimljenog zvuka u dvadesetom vijeku dovela je do pojave zvučnih knjiga za slijepe čime je pristup informacijama ovoj populaciji dodatno olakšan. Pojam zvučna knjiga odnosi se na svako snimljeno izdanje štampanog dokumenta: časopisa, udžbenika, romana itd. U zajednici slijepih taj termin se upotrebljava za komercijalna izdanja njima namijenjena i distribuirana putem različitih institucija za ljude sa vizuelnim smetnjama (biblioteke, dobrotvorne ustanove, obrazovne institucije itd. ). Načini produkcije ovih knjiga razlikuju se od države do države. Većina zemalja za snimanje informacija upotrebljava standardne audio-kasete. Česta je i upotreba stereo tehnike kojom se omogućava snimanje više informacija na jednu traku, što zahtijeva korištenje specijalnih četverokanalnih kasetofona za slušanje. U posljednjih nekoliko godina, zvučne knjige sve češće se snimaju i distribuiraju na kompakt - diskovima, u audio ili MP3 formatu. Međutim, još uvijek nije došlo do masovnijeg korištenja zvučnih knjiga snimljenih u digitalnoj tehnici.

Pojava računara rezultirala je većom ponudom, ali i potražnjom informacija. Budući da je prošlo više od tri stoljeća od Gutenberga prije nego se pojavio Luj Braj, ‘Gutenberg slijepih’, brzina kojom su slijepi došli u priliku da koriste kompjutere djeluje pomalo iznenađujuće. Već ranih osamdesetih kada računari postaju vrlo popularni u kućnoj upotrebi, dolazi do pojave prvih govornih jedinica. Njihova pojava nije proizašla iz želje da se pomogne slijepima, već iz nastojanja da računar sve poruke koje na ekranu ispiše naposljetku i izgovori. Tek kasnije sinteza govora našla je svoju primjenu kod slijepih osoba.

Na početku, treba objasniti razliku između govorne jedinice i govornog programa. Govorna jedinica je dio hardvera, zadužen za sintezu govora, za razliku od govornog programa koji je dio softvera i potrebno ga je instalirati na operativni sistem računara. O sintetizatoru govora ( svejedno da li je on hardverski ili softverski) ovisi da li će računar govoriti sporo ili brzo, ženskim ili muškim glasom, itd. Za ono što će računar izgovoriti, koje će riječi upotrijebiti, da li će ili neće izgovoriti interpunkcije, itd. odgovoran je čitač ekrana, ili pak program pod nazivom Speech Api. Računar plus sintetizator govora plus čitač ekrana čine kompletan govorni računarski sistem sposoban da u velikoj mjeri udovolji zahtjevima slijepe osobe. Najčešće korišteni čitači ekrana (screen reader) koji pri instalaciji dodaju i svoj sintetizator govora su JAWS for Windows i Hal for Windows.

JAWS for Windows je čitač ekrana namijenjen slijepima. Upotrebljava integrirani ‘voice synthesizer’ i zvučnu karticu kompjutera na koji je instaliran čime se korisniku omogućava da posredstvom zvučnika čuje sadržaj ekrana na svom kompjuteru. JAWS podržava web pretraživače, e-mail programe, programe za obradu teksta, softver za upravljanje bazom podataka itd. JAWS-ov sintetizator ‘Eloquence’ govori engleski, španski, francuski, njemački, talijanski, portugalski i finski.

Čitač ekrana Hal for Windows omogućava slijepom korisniku da čuje ono šta se dešava na ekranu njegovog kompjutera, pretvarajući sadržaj ekrana u govor. Posredstvom Hala moguće je ostvariti pristup softveru kompjutera, što se prvenstveno odnosi na Microsoft Office 2000 i Internet Explorer 5.0. Ovaj čitač ekrana instalira softverski sintetizator Orpheus koji govori engleski, njemački, holandski, francuski, talijanski, španski i švedski. Korisnicima Hala na raspolaganju je i ‘Brajev izlaz’ za slučaj da posjeduju Brajev redak. Brajeva navigacija ne ovisi o govoru, što znači da redak, ako ga ima, posjeduje vlastitu navigaciju.

Iz gore navedenog može se zaključiti da ni jedan ni drugi program ne posjeduje sintetizator koji govori našim jezikom. Želeći slijepima s našeg govornog područja olakšati komunikaciju s računarom, hrvatski informatički stručnjaci su ove godine proizveli govorni LINUX za slijepe, GLS. Ovaj program predstavlja adekvatnu zamjenu za Windows, a njegovu ključnu komponentu čini sintetizator govora, koji na hrvatskom jeziku izgovara šta se prikazuje na ekranu. GLS-ov sintetizator omogućava slijepim ososbama da koriste razne aplikacije (uređivač teksta, pretraživač datoteka, kalkulator, internet pretraživač, e-mail…). Instalacija i pokretanje programa vrši se jednostavnim umetanjem odgovarajućeg CD medija prilikom uključivanja računara.

Već je rečeno da je jedini načuin da slijepa osoba koristi kompjuter pridruživanje tom kompjuteru odgovarajuće zamjene za monitor. Pored govornih jedinica i govornih programa odgovarajuću zamjenu predstavlja i Brajev redak. To je specifični periferni uređaj za slijepe, na kojem se svi podaci koji se vide na monitoru pojavljuju konvertovani u Brajevo pismo. 

Postoje Brajevi reci od 20, 40, 65 i 80 slovnih mjesta vodoravno i do 13 slovnih mjeta okomito. Da bi ovaj uređaj mogao funkcionisati kao monitor za slijepe, potrebno je instalirati poseban program za rad u Windowsu. Za razliku od govornih jedinica i programa, Brajevi reci oduzimaju pri radu mnogo više vremena. Ako uzmemo u obzir to, te činjenicu da cijena jednog Brajevog retka iznosi oko 5000 €, bit će nam jasno zašto većina slijepih preferira upotrebu govornih jedinica i govornih programa.

4.3    BRAJEV ŠTAMPAČ

Da bi se podaci iz kompjutera prenijeli u formu dostupnu slijepima (u ovom slučaju na Brajevo pismo), koriste se Brajevi štampači. Pojavom ovih štampača pojednostavljen je proces štampanja knjiga, časopisa i drugih dokumenata na Brajevom pismu, a prepisivačka djelatnost, koja se odvijala uz pomoć Brajevih pisaćih mašina, umnogome je smanjena i zamijenjena novom tehnologijom.

Različiti štampači nude različite mogućnosti, kao što su jednostrano i/ili dvostrano štampanje, štampanje u arcima ili na pojedinačnim papirima i sl. Prilikom rada ovi štampači proizvode veliku buku, te stoga obično imaju zaštitne poklopce ili ormariće, koji tu buku smanjuju.

Već je rečeno da govorne jedinice, govorni programi i Brajevi reci, mogu biti adekvatna zamjena za monitor kompjutera te da koristeći se njima slijepa osoba može od kompjutera dobiti željene informacije, a također pristupiti internetu. Jedna od najvažnijih stvari, koja bi umnogome olakšala snalaženje slijepih na internetu, a koju bi web - kreatori trebali uzeti u obzir, jest obilježavanje linkova. Česta je pojava da unutar grafičkih linkova ne postoji tekst, pa je čitač ekrana onemogućen da takav link prepozna, a ovi dijelovi web stranica ostaju potpuno nepristupačni slijepom korisniku. Potrebno je na grafičke slike staviti takozvane (OLT attributes) sa nevelikim tekstom koji bi ukratko opisao sliku. Obzirom da slijepoj osobi, za pretraživanje interneta, treba mnogo više vremena nego osobi normalnog vida, korisno bi bilo da se na web stranicama što češće nalaze takozvani ‘same page’ linkovi koji bi korisniku omogućili brže pomjeranje unutar stranice.

U svijetu postoje web portali koji pomažu slijepima da na internetu lakše dođu do željenih informacija. Jedan takav portal već nekoliko godina postoji u Hrvatskoj. Projekat je nazvan IPSIS ( Internet pomoć slijepom internet surferu). Portal prikazuje vijesti u formi prilagođenoj čitačima ekrana, omogućava korisnicima diskusije o raznim temama, a nudi i digitalnu zbirku udžbenika, knjiga i ostalih materijala. Jedan od ciljeva ovog projekta jeste omogućiti besplatan internet za slijepe, obzirom da je slijepim osobama potrebno i do četiri puta više vremena da dobiju uvid u isti sadržaj.

Na ovim prostorima slijepi nisu česti korisnici savremenih tehnologija. Glavni razlog tome su visoke cijene potrebnih pomagala. Recimo i to da je cijena potpuno opremljenog računara za slijepe pod Windoss operacijskim sistemom oko 8000 €.

6    Elektronske bilježnice

U posljednjih nekoliko godina, sve je češća pojava da se kompjuteri pokušavaju zamijeniti takozvanim elektronskim bilježnicama. To su mali osobni računari namijenjeni isključivo slijepima. Ove se bilježnice međusobno veoma razlikuju po kapacitetu (memoriji, softveru koji koriste, dizajnu i mogućnosti korištenja različitih aplikacija). Naredbe za izvođenje istih operacija, razlikuju se od uređaja do uređaja, što znači da ista osoba u pravilu ne može koristiti više bilježnica.

Dvije su vrste elektronskih bilježnica, one koje posjeduju samo govorni izlaz, npr. BRAILLE ‘N’ SPEAK, te one koje imaju i govorni izlaz i Brajev redak, npr. BRAILLE LITE.

BRAILLE ‘N’ SPEAK je mali uređaj opremljen govornim izlazom i tastaturom za pisanje standardnog Brajevog pisma; ima radnu memoriju (RAM), od oko 800 KB, a novi i fleš memoriju od dva MB. Od programa su integrirani znanstveni računar, rokovnik, telefonski imenik, te kao vanjski, program za prenos podataka.

BRAILLE LITE je uređaj koji pored govornog izlaza posjeduje i Brajev redak od 18 ili 40 slovnih mjesta. Što se tiče radne memorije, instaliranih programa i vanjskih priključaka, istovjetan je BRAILLE’N’SPEAK-u. Za pomicanje Brajevog retka služe posebne tipke, pomoću kojih se sadržaj retka pomiče za onoliko slovnih mjesta unaprijed i unazad koliko ih ima na Brajevom retku određenog tipa.

Proizvođač ovih dviju elektronskih bilježnica je Freedom Scientific. Proizvodi također i TYPE’N’SPEAK i TYPE LITE koji su istovjetni navedenim bilježnicama, osim što posjeduju običnu kompjutersku tastaturu. Za sve elektronske bilježnice, proizvedene od strane Freedom Scientifica, moguće je nabaviti i odgovarajuće disketne jedinice za diskete od 3,5 inča, čime je omogućen prenos sadržaja sa bilježnica na kompjuter i obratno. U novije vrijeme moguće je većinu bilježnica, uz određene čitače ekrana, upotrebljavati kao zamjenu za govorne jedinice ili Brajeve retke, mada, obzirom na njihove smanjene mogućnosti u ovoj funkciji, one nikad ne mogu biti adekvatna zamjena.

Govorni Linux za slijepe logo

www.blicnews.com/no140/1sadrzaj/sadrzaj14.htm

www.indynerds.com/braille01.htm

www.brailleplus.net/visually_impaired_resources/ Glossary/Slate_and_Stylus/ www.brailleplus.net/visually_impaired_resources/ Glossary/Braille_Writer/

www.ipsis.hr/site/print.php?sid=29 www.vecernji-list.hr/LINK/2003/09/22/Pages/linux.html

www.iskon.hr/tehnoklik/radna/page/2003/10/09/0237006.html

www.open.hr/dors2002/prezentacije/dbutorac.ftp

www.uuosso.hr/pomagala.htm

www.ipsis.hr/site/print.php?sid=35

www.zpm.fer.hr/courses/ergonomija_vele/klepac/6dio.htm

www.abilityHub.com

www.deafblind.com/braille.html

Povratak na početnu stranicu