Povratak na početnu stranicu

Berina Bašić

UNIVERZALNA DECIMALNA KLASIFIKACIJA

Diplomski rad

HISTORIJAT

Univerzalna decimalna klasifikacija je internacionalna shema koja nastoji da obuhvati sva područja znanja. Originalno se oslanja na Djuijevu decimalnu klasifikaciju (DDC),  koju su krajem 19. st.obradili Paul Otlen i Henri LaFontaine u namjeni da kreiraju univerzalnu bibliografiju. Na prvoj međunarodnoj bibliografskoj konferenciji održanoj od 2. do 4.septembra 1895.u Brusselu osnovan je Međunarodni institut za bibliografiju,  koji 1931.mijenja ime u Međunarodni institut za dokumentaciju-FID. Po prvobitnim planovima zadatak FID-a bio je izrada opće svjetske bibliografije ili kataloga svjetske štamparske produkcije. 

Do godine 1992.shema je pripadala FID-u (Međunarodnoj federaciji za dokumentaciju),  da bi onda prešla u članstvo UDC konzorcijuma.(www. udcc. org)

Klasifikacije mogu da budu specijalne-koje su usmjerene na određeni predmet i opće-koje obuhvaćaju ukupno ljudsko znanje. Izvještaj iz god. 1997.pokazuje da od 31 zemlje u Europi,  osam koristi UDC u svojim nacionalnim bibliografijama. Isti izvještaj pominje upotrebu klasifikacije u Latinskoj Americi i šest afričkih zemalja u kojima se govori francuski jezik. U Ujedinjenom Kraljevstvu UDC se koristi na univerzitetskim bibliotekama u Aberdeenu,  Liverpoolu i Edinburghu. 

Glavni nedostatak UDC jeste stalno širenje. S obzirom da se samo znanje neprekidno razvija i širi,  problem nastaje u velikim grupama unutar UDC i dodavanju novih brojeva. Prednost univerzalne klasifikacije jeste upravo univerzalnost sistema i mašinska obrada podataka koja je lako izvodljiva. 

U martu 1990.upravni odbor UDC u svom finalnom izvješću definira UDC kao «. . . . fleksibilni,  djelotvorni i postojani sistem koji se koristi za klasificiranje zabilježenih informacija i znanja». 

Godine 1992.kada shema prelazi u «ruke» FID-a,  započinje se sa stvaranjem mašinskog čitanja podataka,  u međuvremenu nazvanog Master Reference File (MRF). BSI (British Standard Institute) odabrao je osnove za ovu bazu podataka. Tekst je već bio dostupan u digitalnoj formi,  i uzimajući u obzir neophodnu modernizaciju,  njegova veličina sadržavala je odgovarajućih 60 000 brojeva i simbola preporučenih od strane UDC konzorcijuma. 

Od 1990.do 1991.na tržište izlaze:prvi tom francuskog srednjeg izdanja,  srpsko-hrvatsko srednje izdanje,  mađarsko veliko izdanje i japansko srednje izdanje (ograničeno na tehnologiju i znanost). Sva izdanja izlaze u pisanoj formi. 

Zbog praktičnih razloga čitava UDC bila je podijeljena na 30 grupa,  od kojih je svaka kompletirana i izdata zasebno. 

MASTER REFERENCE FILE

Master Reference File (MRF) elektronski je oblik UDC programa koji se čuva u bazama podataka. Sadrži autorizovanu i konačnu verziju UDC i smatra se radnim priborom za konzorcijum. Konzorcijum je taj koji kreira i sadrži MRF baze podataka i tokom vremena prati promjene vršene u UDC. Svake godine baza podataka se osavremenjuje,  i nova verzija MRF-a za tu godinu sadrži promjene koje su izvršili članovi konzorcijuma koji posjeduju licencu. Sve promjene i izmjene u sklopu UDC objavljuju se u posebnom izdanju pod naslovom «Širenja i ispravke u UDC». 

MRF baza podataka dizajnirana je koristeći UNESCO-v CDS/ISIS softwere paket koji podržava međunarodne standarde za bibliografski bazni format. CDS/ISIS je međunarodno priznati informacioni povratni software,  vrlo popularan zbog svoje niske cijene (besplatan za neprofitabilne institucije),  postojanosti i prilagodljivosti. Kad je riječ o kompjuterskom procesiranju ili memoriji,  pomoću CDS/ISIS moguće je rukovođenje velikog broja podataka i snažan povrat i pohranjenost kapaciteta. Moguć je i za različite programe tipa DOS,  UNIX,  Windows,  itd. 

Podaci iz MRF baze mogu se «izvoziti» u ISO-2907 formatu ili kao ASCII tekst. 

ISO-2907 neophodna je kada se podaci koriste unutar ISIS ili neke druge bibliografske baze podataka. Moguće je i korištenje odvojenih polja koja će «profiltrirati» neženjena polja i primiti samo tražena polja. 

Verzija običnog (ASCII-Amerikcan Standard Code for Information Interchange) teksta u MRF-u koristi se uz pomoć jednog od postojećih printanih oblika koji filtriraju vani sva administrativna polja i čuvaju samo ona polja koja se koriste u izdavačke svrhe. Iz razloga efikasnosti ("time is money") veličina MRF-a je ograničena i izgleda otprilike kao veličina «srednjih izdanja»,  kakve su se poznavale do 1990. ASCII nastao je 60-tih godina i postao jedan od U. S vladinih standarda 1968. ,  kada je definiran od strane Američkog instituta nacionalnih standarda (ANSI-American Nacional Standard Institute). U ASCII file-u svako slovo,  broj ili specijalna oznaka predstavljena je dvostrukim brojem. 

U vrijeme kada je kreirana,  70% sadržaja MRF-a preuzeto je iz međunarodnog srednjeg izdanja (izdat od strane Britanske institucije standarda '85. ),  dok je 30% izvedeno iz «Širenja i ispravke u UDC». 

Osnovna svrha zašto je MRF baza podataka originalno kreirana i pravilno modernizirana jeste održavanje UDC i dalja distribucija UDC publikacija od strane članstva koji posjeduju licencu. Svaki UDC broj u MRF-u,  uključujući i glavne i pomoćne brojeve,  čuvaju se u zasebnim evidencijama. Svaki dio podatka povezan s UDC brojem (značenje,  ispoljavanje,  izvor ili namjena) odvojen je u zasebna polja koja su ograničena. Svako polje dalje može imati nekoliko potpolja koja su neophodna. Jedan MRF zapis sadrži 30 polja grupiranih u dvije kategorije. 

Prvih 20 polja su opisni i daju stvarnu sadržinu UDC programa,  dok preostalih 10 jesu administrativni podaci i sadrže informacije bitne za održavanje MRF-a. 

SISTEM MRF BAZA

Tri su baze podataka koje sadrže MRF izvještaje:

1. MRF-Ovo je glavna baza podataka i koristi se u svrhu održavanja tekućih tabela. Pored dodatka klasifikacionom broju,  svaki izvještaj sadrži broj polja za administrativne svrhe (uključujući datum, komentare,  izmjene,  izvore izmjena,  istoriju,  itd. ). Ova polja se ne distribuiraju sa ostalim korisnič kim verzijama MRF;
2. MRFCAN-Jednom poništem klasifikacioni broj u MRF-u prelazi automatski u ovu bazu podataka. Svaki izvještaj sadrži administrativni podatak i izvor poništenja. Ova poništenja objavljena su na UDCC web stranici;
3. UMRF (korisnički MRF) i istorijska baza podataka-Distributerska verzija MRF-a natvana UMRF koja sadrži izvještaje preuzete iz glavnog MRF-a bez administrativnih polja. Ova baza podataka službeno je nastala krajem '93.i tad je nazvana YY12. Sve se čuvaju od strane UDCC za istorijske reference. 

Dijagram MRF-a jednostavni je pokazatelj mašinskih procesa i prema njemu bi se trebalo realizirati svih 30 grupa koje su predhodno pomenute:

Danas,  najmanje pet Internet servisa koristi UDC:

1. BUBL;
2. GERHARD (German Harvest Automated Retrieval and Directory-u prevodu njemačko pobiranje automatiziranih poboljšanja i uputa);
3. NISS (Directory of Networked Resources-priručnik mrežnih izvora);
4. OMNI (Organising Medical Networked Information-organizirana medicinska mreža informacija) i
5. SOSIG (The Social Science Information Gateway-mrežni pristup društvenim naukama). 

STATISTIKA

Tabele univerzalne decimalne klasifikacije kreirane su tako što su podjeljene na pomoćne i glavne tabele. UDC konzorcijum čak je izbrojao i sve brojeve kojima raspolaže UDC. 

Opće pomoćne tablice imaju specificne početke na osnovu čega se mogu lako prepoznati. To su:= jezik, (0. . . . ) oblik, (1/9) mjesto, (=. . . ) rase i narodi, «. . . . » vrijeme, . 00 gledište, A/Z abecedna podjela, -05 lica, -03 materijali

POMOĆNE TABLICE	UKUPNO BROJEVA U MRF	NA NAŠEM WEB SITEU
1c za jezik	1. 365	10
1d za oblik	350	10
1e za mjesto	4. 232	9
1f za rase	45	12
1g za vrijeme	361	5
1k za osobine	711	9
1k za materijale	151	7
1k za lica	240	8
Ukupno:	7. 455	70

Pomoćna tabela za jezik koristi se kako bi se dale informacije na kom jeziku je neko djelo napisano i objavljeno. Razvijene su na osnovu slijeda 820/899 književnosti,  tako što je prva cifra u klasifikacionoj oznaci za neku književnost zamijenjena znakom jednakosti. 

Pomoćna tabela za oblik pobliže određuje kako oblik tako i namjenu,  obim,  vrste i sl.pojedinih publikacija. 

Unutar pomoćnih tabela za mjesto predviđene su raznovrsne mogućnosti iskazivanja mjesta i prostora. 

Opće pomoćne tablice za vrijeme u svom sadržaju nude oznake za razne vrste vremenskih kategorija,  kao i mogućnost preciznog i jednostavnog označavanja konkretnog vremena. 

Pomoćne tablice za gledište upotrebljava se u slučaju kada se želi istaći određeni aspekt u okviru nekog klasifikacionog indeksa. 

Pomoćne tablice za lica označavaju razne kategorije lica s obzirom na pol,  srodstvo, konstituciju,  obrazovanje. 

Sličan oblik predhodnim imaju i tablice za materijale koje prikazuju od kojih su materijala sačinjeni određeni predmeti. 

Abecedna podjela u suštini ne predstavlja pomoćne tablice,  već se javlja kao pomoćno formalno uređenje jedne skupine kada dalja stručna potpodjela nije od veće važnosti. 

Glavne grupa sadrže 8 skupina i poskupina:

BROJ SKUPINE	NAZIV SKUPINE	BROJEVA U MRF	NA NAŠEM WEB SITEU
0	Općenito,  Dokumentacija. Bibliotekarstvo,  itd.	1. 632	453
1	Filozofija. Psihologija	825	525
2	Religija	934	42
3	Društvene znanosti	7. 623	80
30/32	Općenito. Statistika. Sociologija. Demografija. Politika	1. 090	27
33	Ekonomija	2. 125	7
34	Pravo	1. 847	9
35	Javna administracija i uprava	1. 011	11
36	Socijalni rad	830	4
37/39	Obrazovanje. Etnologija	771	13
5	Matematika. Prirodne znanosti	11. 218	181
51	Matematika	1. 032	7
52	Astronomoja	629	7
53	Fizika	1. 846	11
54	Hemija. Mineralogija	3. 308	9
55	Prirodne znanosti	1. 497	5
56/59	Paleontologija. Biologija	2. 854	30
6	Teničke znanosti. Medicina. Tehnologija	28. 015	109
61	Medicinske znanosti	3. 134	8
62/62. 2	Tehnika općenito. Hidraulika	1. 677	13
621.3	Elektrotehnika	1. 699	/
621.4/.6	Toplotne mašine. Pneumatska energija. Postrojenja fluida	477	/
621.7/.9	Mehanika	1. 486	/
622	Rudarstvo	679	/
623	Vojna tehnika	618	/
624/627	Civilna tehnika	1. 520	/
629	Tehnika transportnih vozila	1. 821	/
63	Agrikultura	2. 273	10
64	Domaćinstvo	700	10
65	Rukovođenje i organizacija rada u industriji	1. 590	7
66	Hemijska tehnologija	4. 474	8
67/68	Razne industrije i zanati	4. 748	21
69	Građevinarstvo	704	9
7	Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport	2. 717	1129
8	Jezik. Lingvistika. Književnost	623	565
9	Geografija. Biografija. Istorija	405	232
	UKUPNO	100. 928	3542

U budućnosti UDC konzorcijumi iz Republike Češke (CNL),  Japana (INFOSTA),  Rusije (VINITI),  Španjolske (AENOR) i Velike Britanije (BSI) obezbjedit će elektronsku verziju svojih proizvoda koristeći se odgovarajućim aplikacijama kako bi se pomoglo korisnicima koji pristupaju UDC bazama podataka. 

IZVORI INFORMACIJA:

1.  «Univerzalne decimalne klasifikacija-prvo srpskohrvatsko srednje izdanje», 1-2, Beograd,  1991. 
2. Mr.Filaković Ljerka «Univerzalna decimalna klasifikacija-shema za stručni katalog u nacionalnim knjižnicama»str. 18-120,  Zagreb,  Knjižnice grada Zagreba,  1985. 
3. Mr. Filaković Ljerka «Abecedno predmetno kazalo»,  str. 125-170, »UDK-shema za stručni katalog u nacionalnim knjižnicama»,  Zagreb,  Knjižnice grada Zagreba,  1985. 
4. Žuljević Emir «Savremeni bibliotečki klasifikacioni sistemi»,  Sarajevo,  1988. 
5. «Izmjene i dopune u UDC i njihova primjena u BiH bibliotekarstvu» , str. 7-16, «Bibliotekarstvo»,  br. 43-46,  1998. -2001. 
6. »Izmjene i dopune UDC od 1992 do 1995»,  priredila Nevenka Hajdarović, str. 33-102,  »Bibliotekarstvo»,  br. 43-46,  1998. -2001. 
7. «Univerzalna decimalna klasifikacija-prvo srpskohrvatsko srednje izdanje,  grupe 0-2», Beograd,  Jugoslovenski centar za tehničku i naučnu dokumentaciju,  1973. 
8. «Univerzalna decimalna klasifikacija-izmjene i dopune UDK za period od deset godina»,  Beograd,  Jugoslovenski centar za tehničku i naučnu dokumentaciju,  1973. 
9. www. udc. org 
10. www. bubl. ac. uk 
11. www. gerhard. bis. uni-oldenburg. de 
12. www. niss. ac. uk 
13. www. omni. ac. uk 
14. www. sosig. ac. uk

Povratak na početnu stranicu